Križevački štatuti

Najstarija pisana pravila lijepog ponašanja za stolom, koja se spominju još od 18. st., a bez kojih je prava zabava i veselica bila teško zamisliva. Prema Štatutima, u svakom se društvu moraju održati tri zdravice: „zdravica domovini, pajdašiji i lepšem spolu“, a pri izgovaranju se njegovao stari, „cifrasti“, način govorenja. Križevački štatuti zagovaraju ponajprije veselje i radost u dobrom društvu gdje se šire prijateljstva i dobri međuljudski odnosi, ali izričito upozoravaju da se konzumiranje vina i žestokih pića čini s razumom, jer sve što se radi preko mjere nije dobro ni za pojedinca, a ni društvo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Uz to se može koristitit bilikum. Riječ bilikum dolazi od njemačke riječi “willkommen”. Bilikum je nekad bila svaka posuda iz koje se pila zdravica u čast dolaska u nečiju kuću. Ispijanje bilikuma je bio vrlo važan čin i kao takav se odmah unosio u hižni protokol. To je bila knjiga u kojoj se sve zapisivalo, od podataka tko je sve ispio bilikum i time postao hižni prijatelj, do drugih važnih podataka kao što su rođenje, ali i kako je rodilo na gospodarstvu, kakva je bila berba, i slično. Hižni protokol je bila najvažnija knjiga u svakoj kući i čuvala se na posebnom mjestu, obično pod ključem.

HorvBorutlogoBilikume se može vidjeti i na vinskoj cesti. Vinska cesta Križevci-Kalnik-Orehovec osnovana je u rujnu 2013. godine te, kao dio vinogradarske regije Zapadna kontinentalna Hrvatska, podregije Prigorje-Bilogora, vinogorja Kalnik prolazi područjem Grada Križevaca te općina Kalnik i Sveti Petar Orehovec. Uz izvrsna vina i bogatu gastronomsku ponudu, vinska cesta nudi veliki broj prirodnih, kulturnih i zabavnih sadržaja. Slikovito vinorodno područje sa dugom tradicijom, stalno povećanje kvalitete vina kao i brojne autentične klijeti na području Križevaca i Kalničkog prigorja čine dobru osnovicu za organiziranje vinskih cesta.

maxresdefaultTuristička zajednica Koprivničko-križevačke županije već tradicionalno organizira Veliku martinjsku špelanciju – sastanak više desetaka ‘martinjskih biškupa’ iz cijele Hrvatske. Jedan je od njihovih zadataka između sebe izabrati Velikog meštra martinjskog ceremonijala, prvog među jednakima, kojemu će predati pečat i biškupsku kapu. Veliki meštar martinjskog ceremonijala potom izabire ime pod kojim će obnašati svoj ‘vinifikat’ narednih godinu dana, propisuje od kada do kada se održava Martinje, po kojim pravilima te izdaje testemoniume ostalim ‘biškupima’ da idu u svijet širiti ‘vinovjeru’. Po jedinstvenom ritualu oni na kraju krste mošt u vino i vlasniku izdaju ‘krsni list’ kao dokaznicu da je ‘poganin’ mošt preveden u finu vinsku kapljicu koja se bude rado pila.

Martinje – ceremonija krštenja mošta

Na dan svetog Martina, 11. studenog, u Hrvatskoj se tradicionalno krsti mošt u vino. Prema mnogobrojnim štatutima iz središnje Hrvatske, poznat je ceremonij krštenja vina, koji ovdje donosimo u cijelosti:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

VINSKI OČENAŠEK: 

Vinček naš koji jesi, nutri vu peharcu, bačvi i čaši,ulij se u grla naša, razveseli i rasvetli pamet našu, Dojdi k nam duha tvoja, budi dobre volje, kak’ pri domu tak’ pri kleti, kak vu lagvu, tak vu glavi, jakosti svoje daj nam danas i sutra, i ne pusti nas od punoga peharca, Piti dosti daj nam danas, i ne otpusti nas od punoga štefana, kak’ i mi ne otpuštamo nikoga od punega peharca, ne odpeljaj nas vu praznu klet, ne oslobodi nas od vinske želje, i od svakoga zla koje bi našem želuci naškoditi moglo, Daj nam dobro raspoloženje, Grij nas kak nas i ljubav grije, Budi uvijek za slogu, pjesmu i radost. U ime Bakusa – oca vina, U ime Martina – njegovoga sina, U ime Kopitanca koji po grabama čuva pijanca – Amen!

PREISPITIVANJE PRIPREMLJENOSTI MOŠTEKA ZA CEREMONIJAL KRŠTENJA:

BIŠKUP:   Moštek, ti si došel pred ove pajdaše i pajdašice, pred naša poštena lica da se krstiš. Jesi li pripremljen za krštenje? MOŠTEK: (odgovor); BIŠKUP: Moštek, poveč nam istinu: Jel’ istina da si opčinjen svakojakim nečastivim duhima. Da ima vu tebi osa i pčela, muha i mušica, kukcov i mravlji, pužov i gusenic svakakvega drugega plazećega, letećega i puzećega vraga. MOŠTEK: (odgovor); BIŠKUP: Moštek, zato smo te ošto kaštigovali (kaznili)! Da bi se ti očistil hitali smo te vu škafe i drešpangom te dreckali kak vrag svoju mater… Potlem smo te hitali vu prešu i stiskali da su ti vse kosti pucale i krvavi znoj je s tebe curil. Hitali smo te vu gluboku bačvu da te tamnica popravi, a ti si v njoj mumlal kak stari medved. Da te nisu držali debeli železni obroči več bi davno vušel. Moštek, Jesi li ti nakon vsega došel’ k pameti? MOŠTEK: (ogovor); BIŠKUP: Moštek, ti si svadljivac i vražje si pameti. Ti ljude napeljavlješ na zlo i svađu. Po cestama  ih valjaš, vu grabe ih hičeš, glave im razbijaš, neslogu potičeš… Ti se i vu želucu svadiš i bežiš van! Moštek, ti živiš bludno… Kulike si krat po skrivečki prijel vodu iz zdenca kaj ni dostojno onoga koji bi trebal biti najjakši vu našem društvu. MOŠTEK: (komentar).  

OBRED KRŠTENJA:

Moštek, evo ti malo soli da od tebe glava nigdar nikoga ne boli!!! – AMEN; Moštek, evo ti malo luka da od tebe nigdar nikome ne bude muka!!! – AMEN; Moštek, evo ti malo kruha da se pred policijom ne osjeti tvoja duha!!! – AMEN. Dragi moštek, mir navek nek bude s tobom da bi bil navek pun slasne duhe I jakosti vinske. –  Amen. 

VINSKE (PJEVANE) LITANIJE:

  • uz napjev: OSLOBODI NAS! Od praznih bačvi; Od popucanih obruča; Od peronospore; Od tuče i nerodne godine; Od tudoma i lošega vina; Od pojdaša vodopije; Od praznih kleti; Od policije na cesti; Od ciroze jetre; Od preslabega gemišta; Od malog prihoda; Od lude babe i babjeg jezika; Od premalih čaša; Od prevelikih cena; Od ženske papuče; Od zločeste punice… Oslobodi nas Bakuse i od svih ostalih zala kaja nisu na ovaj papir stala!
  • uz napjev OKRIJEPI NAS BAKUSE! Draga kapljica; Preljubljena puna flaša; Draga puna bačva; Fina pečenka; Purica z mlinci i druga papica; Svemogući duh vinski…
  • uz napjev DOJDI K NAM! Tusta guska z mlinci; Pečena purica i šalata; Kisela repa i svinjske nogice; Orehova gibanica i šarena makovnjača…

Hrvatska – halal destinacija

Halal-logotip-150Kur´an posvećuje 119 redaka (ajeta) jelu i piću. Devedeset redaka posvećeno je dozvoljenim (halal) jelima i pićima, a 29 kur´anskih redaka donosi određene zabrane glede jela i pića. Iz tih redaka vidljiva je stroga zabrana (haram) svinjskog mesa i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, alkohola i svih proizvoda koji se dovode u vezu s tim, strv, krv, konzumiranje mesa životinje koje je zaklano u nečije drugo ime, a ne u ime Boga, konzumiranje mesa životinja koje su zadavljene, pretučene, strmoglavljene, probodene rogom, načete od zvijeri i onih koje su žrtvovane na žrtvenicima.

Pored gore navedenih zabrana postoji i zabrana konzumiranja mesa životinja koje imaju kandže. Muslimanima je zabranjeno konzumirati meso domaćih magaraca, zabranjeno je jesti meso životinja koje jedu nečist (dželala). Zabrana se odnosi i na životinje koje su ogavne kao što su razne vrste insekata. Temeljni ¹šerijatski princip jeste „Sve što nije zabranjeno, dozvoljeno je“. Kada se govori o dozvoljenim (halal) jelima i pićima, pored određenih nabrajanja uočavamo i jedan od principa,a to je“…jedite i pijte, ali ne pretjerujte, zaista Bog ne voli one koji pretjeruju“.

web-glavna-600x450Pretjerivanje u jelu i piću ima oblik zabrane (harama). Slične sadržaje nalazimo i u drugom izvoru islama ³Sunnetu. Tako Poslanik islama kaže: „Čuvajte se prekomjernog jela, jer ono kvari vjeru, donosi bolest i odvraća čovjeka od molitve“ ili „Ljudsko tijelo je kao usjev na njivi koji ne može bez vode, ali će ga isto tako i prekomjerna kiša uništiti.“ Islamski bonton pri jelu i piću razrađen je do najmanjih detalja i o svakom se može mnoga toga reći jer je svaki detalj preventivan u odnosu na ljudsko zdravlje. Intencija svega izrečenog o jelu i piću u izvorima islama ima jedinstvenu poruku, a to je prevencija u očuvanju ljudskog života i zdravlja.

Halal razumijevamo u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu, a sama riječ halal znači dozvoljeno. Halal mogu biti različite vrste: proizvoda (hrana, kozmetika, lijekovi i predmeti opće upotrebe) i usluga (trgovina, ugostiteljstvo, bankarstvo…).

Karakteristike halal proizvoda su: prisutnost u svim prehrambenim navikama, prihvatljiv za sve životne dobi i za pripadnike drugih konfesija, zdravstveno ispravni proizvodi, prisutni na svim podrjučima svijeta, dodatna kontrola jamči sigurnost kvalitete.

Suprotno od halala imamo haram koji znači zabranjeno tj.nedozvoljeno, te također imamo mešbuh što znači sumnjivo. Mešbuh je haram dok se ne dokaže da je halal.
Halal kvaliteta predstavlja ukupnost karakteristika proizvoda ili usluga koje su u skladu s islamskim propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane islamske vjeroispovjesti.

Centar za certificiranje halal kvalitete osnovan je kroz jedan od projekata Islamske zajednice u Hrvatskoj s ciljem da se uspostavi sustav koji bi omogućio proizvođačima i pružateljima usluga da certificiraju proizvodne procese i proizvode s mogućnošću plasiranja na tržište sa oznakom “halal”. Ovaj centar provodi edukaciju, certificiranje halal proizvoda i usluga, znanstvena i stručna istraživanja, promociju certificiranih proizvoda i proizvođača.