Stare tradicije i obrti jaskanskoga kraja

Nekad su se u jaskanskom i svetojanskom kraju gradili dvorcu, utvrde i kurije. Dizale su se crkve okružene zidom, a zvuci blaga na poljima odzvanjali su skladno s prevrtanjem vode na mnogobrojnim mlinovima. Danas je stara arhitektura donekle očuvana, mlinovi su većinom nestali, životinjskog blaga ima malo, kao i dječje cike u malim selima. Ipak, da se ne zaborave stari običaji, tu se brinu mnogobrojni zaljubljenici u ovaj kraj.

DCIM108GOPRO
Dvorac Erdödy

Dvorac Oršić
dvorac Oršić

Posjetitelji Jastrebarskog mogu se diviti dvoru obitelji Erdödy, smještenom u samom srcu grada. Tu je krajem 15. stoljeća utvrdu podigao ban Matija Gereb, a obitelj Erdödy suvereno vlada ovim dvorem, gradom i krajem od 16. stoljeća, pa sve do propasti obitelji 1922. Oko dvorca se nalazi lijepi perivoj – šetalište današnjih građana. Drugi veliki dvorac ovoga kraja je onaj obitelji Oršić u selu Slavetić. Uz voćnjake, vinograde i cvjetne livade Slavetića, ovaj je dvorac velebni pokazatelj moći Oršića, ali i potrebe moderne obnove.

franjev
Franjevački samostan i crkva svete Marije

petrovina
Crkva svetog Petra u Petrovini

volavje
Kapela Blažene Djevice Marije u Volavju

Jaskanci su mahom pobožan narod, a brojne arhitektonsko važne crkve obilježje su ovog kraja. Franjevački samostan i crkva svete Marije u Jastrebarskom čuvari su baroknog inventara, brojnih umjetnina, predivnih oltara majstora Giovannija de Rossija, orgulja te knjižnice s inkunabulama i vrijednim starim rukopisima i knjigama. Crkva svetog Petra u selu Petrovina osobita je po očuvanosti svoje gotike i neprocjenjivim freskama, dok je kapela Blažene Djevice Marije u selu Volavje po svom monumentalnom baroknom oltaru, klesarskim radovima i zidu koji opasava ovu kapelu u samom središtu mjesta.

IMG_3610 IMG_3632
Jasnica Vojvodić u Etno Muzeju Sveta Jana

IMG_3654
Soba s mirazima

IMG_3617
Tkalački stan

Ipak, bogatstvo svakoga kraja ne leži samo u zdanjima i duhovima prošlosti, već u ljudima, njihovom načinu života i njihovoj njezi prema prošlim vremenima. Među njima svakako vrijedi spomenuti Etno udrugu Sveta Jana, velikih ljubitelja i skupljača svetojanskih predaja i osobnim pričama svetojanskih muškaraca i žena. Ova udruga je u područnoj školi „Sveta Jana“, pod brižnim vodstvom učiteljice Jasnice Vojvodić napravila etno-zbirku svetojanskog kraja koja je tematski podijeljena na četiri cjeline: Družinska iža, replika domaćinstva s autohtonim predmetima; Pinjica, u kojoj se čuvao vinogradarski alat i bile bačve; te cjelina posvećena poljodjelstvu i cjelina s narodnim nošnjama.

IMG_3626
Stari krevet

IMG_3669
Pinjica

IMG_3674

Gospođa Vojvodić nam govori kako je teško bilo pronaći sve predmete iz davnina, jer su mnoge obitelji odbacile svoje starine ili su ih odlučili sačuvati. Mnoge se dogodovštine pričaju među članovima udruge o tome kako se došlo do pojedinih predmeta. A tu se doista mogu pronaći sve sastavnice nekadašnjeg života u Svetoj Jani: od starih kreveta i masivnih drvenih stolova, do sačuvanih miraza mladenki. Posebnost su nošnje, a upravo u nošnji iz 2010. gospođa Vojvodić je osvojila naslov najuzoritije seoske žene. Ženska nošnja dobro je očuvana, ali muška je još uvijek u procesu istraživanja, jer postoje tek malobrojne slike muškaraca u nošnjama. Već na kraju 19. stoljeća u ovome kraju su muškarci zamijenili nošnje s odijelima. Neki podaci se mogu pronaći u zapisima etnologa Vatroslava Rožića, ali on je pisao arhaičnim lokalnim govorom koji je ponekad teško razumijeti.

IMG_3709
Mlinareva iža i komora

IMG_3711
Mlin

IMG_3716
Mlinar Zvonimir Celinšćak

U cijelom jaskanskom kraju nekoć su se održavali mlinovi na mnogobrojnim potocima koji teku s Plešivice i Japetića. Koliko ih je bilo, teško je točno znati, ali na potoku Draga u svetojanskom kraju mljelo je nekad 20 mlinova vodenica. Zanimanje mlinara bilo je časno i mlinari su bili cijenjeni u selu. U njima je nastajalo brašno, ali i mnoge legende i događaji. Jedan od takvih je Godrijanov mlin, kojega je eko udruga Sveta Jana u potpunosti obnovila i napravila etno kutak.

IMG_3729

IMG_3732
Mlinareva iža

IMG_3741

Mlin je sagrađen oko 1890., a nije radio od 1927. jer su ga uništile poplave. Uz mlin je živio mlinar u svojoj „Mlinarevoj iži“, sam ili s obitelji. Kroz izbočeni trijem (ganjak), ulazi se u neveliku kuhinju i sobu, a glavno obilježje je krušna peć koja je služila kao ložište. U kompleksu uz vodenicu, mlin, mlinarevu ižu, tu je i „komora“, autohtona svetojanska kuća, koja se gradila za mušku djecu kako bi imali kamo dovesti mladu ženu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Takva je kuća bila jednostavnija i imala je samo nužan namještaj. Sve ovo je zaživjelo zahvaljujući neskrivenom trudu članova etno udruge, ali posebice Zvonimiru Celinšćaku koji je izradio sve drvene, temeljne dijelove vodenice, te pokrenuo mlin. I mi smo se poslužili znanjem ovog zaljubljenika u svoj kraj, koji nam je samljeo kukuruz i dao svježe mirisno brašno.

IMG_1840

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Etno udruga Sveta Jana
Gorica Svetojanska 35
Jasnica Vojvodić – +385 98 929 1639
etnosvjana@net.hr
www.svetajana.com

IMG_3767

IMG_3768

I inače je jaskanski kraj bogat obrtničkom tradicijom. S obzirom da je vinogradarstvo toliko razvijeno, već u davnim danima Jastrebarsko je moralo imati kvalitetne bačvare. Danas je ostala samo jedna bačvarska zbirka obitelji Golub. Ovo zaštićeno kulturno dobro posebno je po zbirci starog bačvarskog alata i proizvoda karakterističnih za bačvarski obrt od 19. stoljeća pa do sredine 20. stoljeća. Tu posjetitelji mogu vidjeti čekiće, šestare, širočke, blanje, modline, nakovanj, različite vrste pila, stega za savijanje. Izložba je vezana za berbu grožđa i čuvanje vina. Izložene su i različite vrste bačvi, kao i lakomice, brente, čabri, barilci i drugi, a najstarija bačva datira iz 1843. godine. Danas bačvarsku tradiciju baštine braća Milivoj Ivo i Miroslav Jan Golub, koji i dalje proizvode bačve, popravljaju dotrajale proizvode, te pripremaju kvalitetu barrique tehnologije.

IMG_3759 IMG_3775

Milivoj Ivo Golub, ulica dr. F. Tuđmana 16, Jastrebarsko
Tel 01/ 62 83 515, 095/ 800 39 60
bacvargolub@yahoo.com
www.bacvar-golub.hr

Osim bačvara, Jastrebarsko još gaji tradicije starih obrta. U petrovini, Rastokama i Brezarima su središta lončarstva, a u Jastrebarskom djeluje i kovač Stjepan Popović. Nekoć je svako seosko domaćinstvo imalo tkalački stan, ali danas se rijetki pojedinci bave tradicijskim načinom tkanja, među kojima je i Katica Marinčić.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *