U zemlji tartufa i biske

U malenom kutku sjeveroistočne Istre nalaze se dva sasvim tipična stara istarska grada, koji na vrhovima svojih brežuljaka prizivaju sjećanja na protekla vremena seljaka, trgovaca i obrtnika koji su napučivali ovaj kraj ispod Ćićarije i utkali svoju baštinu u način života koji se i danas prepoznaje. I dok malotko nije čuo za Hum, najmanji grad na svijetu, Roč je ostao mnogima tek nepoznanica na putu iz Lupoglava prema Buzetu. Zaputili smo se tim stazama domaće tjestenine i tartufa, uoči Dana tartufa koji se obilježavaju u čitavoj Buzeštini.

Roč – središte hrvatskoga glagoljaštva
Panorama Roča
Panorama Roča

Tišina na koju smo naišli u Roču lijek je za sve koji bježe od gradske vreve i buke. Ovo staro ilirsko naselje, kasnije rimski castrum, opasan je zidinama kroz koje su probijena Velika i Mala vrata, ulaz u čudesan svijet hrvatske glagoljaške pismenosti, kamenih kuća, mirisnog smilja i nasmijanih te opuštenih ljudi. Jutro je, mačke se lijeno rastežu po ulicama, a blage zvukove ročkog kraja tek tu i tamo razbija crkveno zvono.

Velika vrata, Roč
Velika vrata, Roč

Relativno malen Roč ima čak tri crkve. Najstarija je romanička crkvica svetog Roka iz 1064., koja je oslikana u freskama. Župna crkva svetog Bartola je poznata po svojim orguljama, dok je crkva svetog Antuna još jedan dokaz glagoljaške pismenosti, koja je ovdje cvjetala u 15. i 16. stoljeću. Svake godine se u Roču održava Mala glagoljska akademija koju polaze učenici šestih razreda osnovne škole iz cijele Hrvatske. U Roču je napravljena i replika glagoljske tiskarske preše, djelo prof. Frane Para iz Katedre Čakavoskog sabora Roč koja se može razgledati s prethodnom najavom na broj 091/5679520.

 

Stočarski pribor, etno muzej Roč
Stočarski pribor, etno muzej Roč
Kuhinjski pribor - etno muzej Roč
Kuhinjski pribor – etno muzej Roč
Obiteljske uspomene - etno muzej Roč
Obiteljske uspomene – etno muzej Roč

Roč je u novije vrijeme vezan uz željeznicu, do te mjere da se i lokalno Kulturno-umjetničko društvo zove „Istarski željezničar“. Ovaj KUD je posebno poznat što svakoga svibnja održava u Roču međunarodnu manifestaciju „Z armoniku v Roč“, koja okuplja svirače na triestinama – dijatonskim harmonikama. Željeznica ispunjava i jednu od četiri sobe etno muzeja Ede i Pina Krulčić na adresi Roč 52 (tel. 052/ 666 – 412). U manjoj kući u njihovom vrtu ulazi se u stogodišnju prošlost Roča. Obiteljska priča govori o načinu života podno Ćićarije.

Obiteljski krevet  - etno muzej Roč
Obiteljski krevet – etno muzej Roč

Tu se mogu razgledati stari poljoprivredni i stočarski alati, stara kuhinja s kaminom i obiteljskim blagom, replika spavaće sobe s pravim istarskim krevetom, te soba o željeznici koja je nekoć prevozila ljude i robu između Slovenije, Rijeke, Raše i Pule. Pino Krulčić je godinama radio na željeznici, još u parnim lokomotivama, a kad je ušao u mirovinu postao je i zvonar župne crkve. Na žalost mnogih, zvona su utihnula vjerojatno zauvijek. Zamijenila su ih prije nekoliko tjedana snimka zvonjave. Pino i njegova žena Eda skupljali su obiteljsku baštinu godinama i uredili mali etno muzej koji je sasvim personalizirana priča o Roču, što svakoga veseli.

Stari lonci za kavu (mažinin) - etno muzej Roč
Stari lonci za kavu (mažinin) – etno muzej Roč

Ta je priča iz vremena kada je iznad Roča, na Ćićariji paslo na stotine ovaca. Većina njihovih vlasnika i potomaka danas živi bliže moru, gdje su se spustili u zimama kako bi blago moglo pasti u ugodnijoj klimi. Primama lagodnijeg života s većim daškom Sredozemlja ostavila je pustu Ćićariju. Sada se ovdje mogu vidjeti planinari koji pohode najviši vrh Planik (1272m), Brajkov vrh i Korita (1092m), kao i najzapadniji hrvatski tisućnjak Žbevnicu (1014m). Ljubitelji slobodnog penjanja mogu se naći u Roču u svako godišnje doba, posebno na stijenama koje se nalaze iznad sela Krkuž i Kompanj.

Slobodno penjanje na Ćićariji
Slobodno penjanje na Ćićariji

U slučaju lošeg vremena, penjači ne moraju ići kući, nego samo u Dom kulture u Roču gdje je izgrađena najatraktivnija stijena za penjanje u Istri (bolder), koja je na raspolaganju svima ponedjeljkom, srijedom i petkom od 17 do 22 sata, a u ostalo vrijeme po dogovoru sa sportsko-penjačkim klubom Verical (spk.vertical@gmail.com, 091 333 6634, Martin Glavić).

Kotli – tamo gdje Mirna ljubi nebo
Kotli
Kotli

Uz mnogobrojne pješačke i biciklističke staze koje oduševljavaju posjetitelje Roča i Huma, područje Kotla nudi i jahanje.
Tamo gdje se dodiruju istarska zemlja i vode Mirne, u neposrednoj blizini starih gradova Buzeta, Roča i Huma, nalazi se malo selo Kotli. Samo par kilometara udaljeno od Aleje glagoljaša, ovo staro mjesto mlinara i krojača kao da je stotinama milja odvojeno od ostatka svijeta. Okruženo šumama i stazama, pogodnima za planinarenje i bicikliranje, Kotli otvaraju vrata posjetiteljima u svijet kamenih korita koja su podsjećale na kotle – posude koje su se nekad koristile za kuhanje u ognjištima, a preko kojih huči rječica pritoka Mirne, padajući u slapovima. Rijeka Mirna kao da potvrđuje svoje ime pružajući mir među kortama, baladurima, voltama i dimnjacima nekoć velikog sela Humštine. Bijela pročelja i kameni zid kojim su građene stare istarske hiže, skrivaju ulazak u svijet mira i ugode, originalnosti i inventivnosti, čuvajući toplinu zimi i svježinu ljeti. Predvečer se ispija domaće vino uz boćalište, a osvježenje s pogledom na istarske gorice može se pronaći u malom bazenu. Ovaj spomenik kulture prekrasno je odredište za svako godišnje doba, od proljetnog mirisa smilja, preko ljetnih osvježenja uz Mirnu, pa do jesenskih radosti vina i maslina sve do zimske ugode uz staro ognjište.

Hum – najmanji grad na svijetu
Hum
Hum

Kad su divovi gradili gradove u dolini rijeke Mirne, preostalo im je nešto kamenja od kojega je sazdan Hum, najmanji grad na svijetu. Još od svog prvog spomena 1102. godine, kada su gradske zidine čuvale stanovništvo od prodora Mlečana i Turaka, birao se ovdje župan „na leto dan“. Hum ima 26 stanovnika, može se obići za pet minuta, ali bogatstva koja se nalaze u njemu i na Humštini neprocjenjiva su. Hum se sastoji od dvije ulice i jednog trga, kaštela, ulaznih vrata i župne crkve svete Marije. Šetajući ulicama Huma ulazi se izravno u srednjovjekovlje. Malo što se ovdje promijenilo kroz minula stoljeća i nije teško zamisliti neke prijašnje župane koji su živjeli ovdje obasani zidinama i čitavim istarskim vjerovanjima, među kojima su štrige i štriguni najstrašniji. Ta vrsta istarskih vampira diže se iz grobova i plaši ljude, pa nije čudo da se groblje nalazi dalje od zidina, na pristojnoj udaljenosti, i također je obasano zidom. Na groblju je romanička kapela svetoga Jeronima, u kojemu su sačuvane divne srednjovjekovne freske. Može se nazirati da se radi o prikazu Navještenja, kao i o ciklusu Isusovog života.

Biska – piće druida
Humska biska u Biskoteki Roč
Humska biska u Biskoteki Roč

Ali, Hum nije samo najmanji grad na svijetu, već je i prijestolnica biske. Radi se o domaćoj rakiji koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Recept je to koji je star više od dvije tisuće godina, jer su ga radili stari Kelti. Njihovi druidi smatrali su bijelu imelu svojom najsvetijom biljkom, posebno zbog njezinih ljekovitih svojstava, a bisku su upotrebljvali u magijskim obredima kako bi ušli u trans. Ona je davala snagu, hrabrost, nepobjedivost i liječila je od svih bolesti.

Biske u biskoteki Roč
Biske u biskoteki Roč

Hum nije samo najmanji grad na svijetu, već je i prijestolnica biske. Radi se o domaćoj rakiji koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Recept je to koji je star više od dvije tisuće godina, jer su ga radili stari Kelti. Njihovi druidi smatrali su bijelu imelu svojom najsvetijom biljkom, posebno zbog njezinih ljekovitih svojstava, a bisku su upotrebljvali u magijskim obredima kako bi ušli u trans. Ona je davala snagu, hrabrost, nepobjedivost i liječila je od svih bolesti. Biska je toliko vezana za Humštinu da se zadnje nedjelje u listopadu ovdje održava smotra domaćih rakija. Tamo se natječu proizvođači biske, medice, rute, rakije od domaćih trava, od šumskih plodova, šljivovice-krekovice, brinjevače-smrčike i voća u rakiji. Uz maneštru, bakalar i pečene kestene, istarski pjesnici blagoglagoljivo čitaju poeziju pod nazivom „Verši od rakije“. A dolaskom u Roč, svi ti proizvođači mogu se naći na jednom mjestu, u ročkoj Biskoteci. Čak 60 proizvođača našlo je prostor za svoje biske na policama ove predivne biskoteke, udomljene u nekoliko stoljeća staroj kući koju drži obitelj Stefanović.

Tartuf – veličanstveni gomolj
Tartufi
Tartufi

A ako je ijedno jelo poznato u gastropriči ovoga kraja, onda su to ona jela napravljena uz tartufe. Dani tartufa svakoga rujna privlači na tisuće posjetitelja koji su obožavatelji ove gomoljaste gljive, često smatrane vrhuncem gastronomije. Njegova postojbina je područje rijeke Mirne, u pitomoj Buzeštini, koja obiluje vlažnom i sivom zemljom buzetskih šuma. Te šume sežu duboko do Ćićarije, pa se tartuf može pronaći i na Humštini i oko Roča. Posebno su cijenjeni bijeli tartufi koji dozrijevaju u ranu jesen, kada počinje lov na njih. Naime, tartuf se ne bere, već se lovi, uz posebno dresirane pse. A plod tog lova su posebna jela, poput onih koji se mogu pronaći u Ročkoj konobi. U samom srcu mjesta, Ročka konoba nudi fritaju s tartufima i pršutom kao više nego tipično jelo tartufarskog kraja. Fritaje su popularne u središnjoj Istri i svaka ima svoju posebnost obilježenu godišnjim dobom. U proljeće se razliježe miris šparoga, a gljive i pršut čine značajni dodatak u ostatku godine. Na hladnoj se plati Ročke konobe nađe domaća sušena kobasica s tartufima, kao i ovčji sir s tartufima, koji je postao jednim od najvoljenijih sirnih pustolovina Istre. Crni tartuf se tradicionalno može naći u umaku za fuže/njoke. Obilježja svih ovih jela, pa čak i tog kralja istarske gastronomije, jest jednostavnost. Utkanost istarske vesele i jednostavne duše ostavlja za sobom istančanost svake pojedine namirnice na tanjuru, a njih redovno ima manje od pet po pojedinom jelu. Ta majstorija okusa zadivljuje svakim novim dolaskom u Roč.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *