U zemlji tartufa i biske

U malenom kutku sjeveroistočne Istre nalaze se dva sasvim tipična stara istarska grada, koji na vrhovima svojih brežuljaka prizivaju sjećanja na protekla vremena seljaka, trgovaca i obrtnika koji su napučivali ovaj kraj ispod Ćićarije i utkali svoju baštinu u način života koji se i danas prepoznaje. I dok malotko nije čuo za Hum, najmanji grad na svijetu, Roč je ostao mnogima tek nepoznanica na putu iz Lupoglava prema Buzetu. Zaputili smo se tim stazama domaće tjestenine i tartufa, uoči Dana tartufa koji se obilježavaju u čitavoj Buzeštini.

Roč – središte hrvatskoga glagoljaštva
Panorama Roča
Panorama Roča

Tišina na koju smo naišli u Roču lijek je za sve koji bježe od gradske vreve i buke. Ovo staro ilirsko naselje, kasnije rimski castrum, opasan je zidinama kroz koje su probijena Velika i Mala vrata, ulaz u čudesan svijet hrvatske glagoljaške pismenosti, kamenih kuća, mirisnog smilja i nasmijanih te opuštenih ljudi. Jutro je, mačke se lijeno rastežu po ulicama, a blage zvukove ročkog kraja tek tu i tamo razbija crkveno zvono.

Velika vrata, Roč
Velika vrata, Roč

Relativno malen Roč ima čak tri crkve. Najstarija je romanička crkvica svetog Roka iz 1064., koja je oslikana u freskama. Župna crkva svetog Bartola je poznata po svojim orguljama, dok je crkva svetog Antuna još jedan dokaz glagoljaške pismenosti, koja je ovdje cvjetala u 15. i 16. stoljeću. Svake godine se u Roču održava Mala glagoljska akademija koju polaze učenici šestih razreda osnovne škole iz cijele Hrvatske. U Roču je napravljena i replika glagoljske tiskarske preše, djelo prof. Frane Para iz Katedre Čakavoskog sabora Roč koja se može razgledati s prethodnom najavom na broj 091/5679520.

 

Stočarski pribor, etno muzej Roč
Stočarski pribor, etno muzej Roč
Kuhinjski pribor - etno muzej Roč
Kuhinjski pribor – etno muzej Roč
Obiteljske uspomene - etno muzej Roč
Obiteljske uspomene – etno muzej Roč

Roč je u novije vrijeme vezan uz željeznicu, do te mjere da se i lokalno Kulturno-umjetničko društvo zove „Istarski željezničar“. Ovaj KUD je posebno poznat što svakoga svibnja održava u Roču međunarodnu manifestaciju „Z armoniku v Roč“, koja okuplja svirače na triestinama – dijatonskim harmonikama. Željeznica ispunjava i jednu od četiri sobe etno muzeja Ede i Pina Krulčić na adresi Roč 52 (tel. 052/ 666 – 412). U manjoj kući u njihovom vrtu ulazi se u stogodišnju prošlost Roča. Obiteljska priča govori o načinu života podno Ćićarije.

Obiteljski krevet  - etno muzej Roč
Obiteljski krevet – etno muzej Roč

Tu se mogu razgledati stari poljoprivredni i stočarski alati, stara kuhinja s kaminom i obiteljskim blagom, replika spavaće sobe s pravim istarskim krevetom, te soba o željeznici koja je nekoć prevozila ljude i robu između Slovenije, Rijeke, Raše i Pule. Pino Krulčić je godinama radio na željeznici, još u parnim lokomotivama, a kad je ušao u mirovinu postao je i zvonar župne crkve. Na žalost mnogih, zvona su utihnula vjerojatno zauvijek. Zamijenila su ih prije nekoliko tjedana snimka zvonjave. Pino i njegova žena Eda skupljali su obiteljsku baštinu godinama i uredili mali etno muzej koji je sasvim personalizirana priča o Roču, što svakoga veseli.

Stari lonci za kavu (mažinin) - etno muzej Roč
Stari lonci za kavu (mažinin) – etno muzej Roč

Ta je priča iz vremena kada je iznad Roča, na Ćićariji paslo na stotine ovaca. Većina njihovih vlasnika i potomaka danas živi bliže moru, gdje su se spustili u zimama kako bi blago moglo pasti u ugodnijoj klimi. Primama lagodnijeg života s većim daškom Sredozemlja ostavila je pustu Ćićariju. Sada se ovdje mogu vidjeti planinari koji pohode najviši vrh Planik (1272m), Brajkov vrh i Korita (1092m), kao i najzapadniji hrvatski tisućnjak Žbevnicu (1014m). Ljubitelji slobodnog penjanja mogu se naći u Roču u svako godišnje doba, posebno na stijenama koje se nalaze iznad sela Krkuž i Kompanj.

Slobodno penjanje na Ćićariji
Slobodno penjanje na Ćićariji

U slučaju lošeg vremena, penjači ne moraju ići kući, nego samo u Dom kulture u Roču gdje je izgrađena najatraktivnija stijena za penjanje u Istri (bolder), koja je na raspolaganju svima ponedjeljkom, srijedom i petkom od 17 do 22 sata, a u ostalo vrijeme po dogovoru sa sportsko-penjačkim klubom Verical (spk.vertical@gmail.com, 091 333 6634, Martin Glavić).

Kotli – tamo gdje Mirna ljubi nebo
Kotli
Kotli

Uz mnogobrojne pješačke i biciklističke staze koje oduševljavaju posjetitelje Roča i Huma, područje Kotla nudi i jahanje.
Tamo gdje se dodiruju istarska zemlja i vode Mirne, u neposrednoj blizini starih gradova Buzeta, Roča i Huma, nalazi se malo selo Kotli. Samo par kilometara udaljeno od Aleje glagoljaša, ovo staro mjesto mlinara i krojača kao da je stotinama milja odvojeno od ostatka svijeta. Okruženo šumama i stazama, pogodnima za planinarenje i bicikliranje, Kotli otvaraju vrata posjetiteljima u svijet kamenih korita koja su podsjećale na kotle – posude koje su se nekad koristile za kuhanje u ognjištima, a preko kojih huči rječica pritoka Mirne, padajući u slapovima. Rijeka Mirna kao da potvrđuje svoje ime pružajući mir među kortama, baladurima, voltama i dimnjacima nekoć velikog sela Humštine. Bijela pročelja i kameni zid kojim su građene stare istarske hiže, skrivaju ulazak u svijet mira i ugode, originalnosti i inventivnosti, čuvajući toplinu zimi i svježinu ljeti. Predvečer se ispija domaće vino uz boćalište, a osvježenje s pogledom na istarske gorice može se pronaći u malom bazenu. Ovaj spomenik kulture prekrasno je odredište za svako godišnje doba, od proljetnog mirisa smilja, preko ljetnih osvježenja uz Mirnu, pa do jesenskih radosti vina i maslina sve do zimske ugode uz staro ognjište.

Hum – najmanji grad na svijetu
Hum
Hum

Kad su divovi gradili gradove u dolini rijeke Mirne, preostalo im je nešto kamenja od kojega je sazdan Hum, najmanji grad na svijetu. Još od svog prvog spomena 1102. godine, kada su gradske zidine čuvale stanovništvo od prodora Mlečana i Turaka, birao se ovdje župan „na leto dan“. Hum ima 26 stanovnika, može se obići za pet minuta, ali bogatstva koja se nalaze u njemu i na Humštini neprocjenjiva su. Hum se sastoji od dvije ulice i jednog trga, kaštela, ulaznih vrata i župne crkve svete Marije. Šetajući ulicama Huma ulazi se izravno u srednjovjekovlje. Malo što se ovdje promijenilo kroz minula stoljeća i nije teško zamisliti neke prijašnje župane koji su živjeli ovdje obasani zidinama i čitavim istarskim vjerovanjima, među kojima su štrige i štriguni najstrašniji. Ta vrsta istarskih vampira diže se iz grobova i plaši ljude, pa nije čudo da se groblje nalazi dalje od zidina, na pristojnoj udaljenosti, i također je obasano zidom. Na groblju je romanička kapela svetoga Jeronima, u kojemu su sačuvane divne srednjovjekovne freske. Može se nazirati da se radi o prikazu Navještenja, kao i o ciklusu Isusovog života.

Biska – piće druida
Humska biska u Biskoteki Roč
Humska biska u Biskoteki Roč

Ali, Hum nije samo najmanji grad na svijetu, već je i prijestolnica biske. Radi se o domaćoj rakiji koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Recept je to koji je star više od dvije tisuće godina, jer su ga radili stari Kelti. Njihovi druidi smatrali su bijelu imelu svojom najsvetijom biljkom, posebno zbog njezinih ljekovitih svojstava, a bisku su upotrebljvali u magijskim obredima kako bi ušli u trans. Ona je davala snagu, hrabrost, nepobjedivost i liječila je od svih bolesti.

Biske u biskoteki Roč
Biske u biskoteki Roč

Hum nije samo najmanji grad na svijetu, već je i prijestolnica biske. Radi se o domaćoj rakiji koja se sprema od domaće komovice, bijele imele i četiri vrste trava. Recept je to koji je star više od dvije tisuće godina, jer su ga radili stari Kelti. Njihovi druidi smatrali su bijelu imelu svojom najsvetijom biljkom, posebno zbog njezinih ljekovitih svojstava, a bisku su upotrebljvali u magijskim obredima kako bi ušli u trans. Ona je davala snagu, hrabrost, nepobjedivost i liječila je od svih bolesti. Biska je toliko vezana za Humštinu da se zadnje nedjelje u listopadu ovdje održava smotra domaćih rakija. Tamo se natječu proizvođači biske, medice, rute, rakije od domaćih trava, od šumskih plodova, šljivovice-krekovice, brinjevače-smrčike i voća u rakiji. Uz maneštru, bakalar i pečene kestene, istarski pjesnici blagoglagoljivo čitaju poeziju pod nazivom „Verši od rakije“. A dolaskom u Roč, svi ti proizvođači mogu se naći na jednom mjestu, u ročkoj Biskoteci. Čak 60 proizvođača našlo je prostor za svoje biske na policama ove predivne biskoteke, udomljene u nekoliko stoljeća staroj kući koju drži obitelj Stefanović.

Tartuf – veličanstveni gomolj
Tartufi
Tartufi

A ako je ijedno jelo poznato u gastropriči ovoga kraja, onda su to ona jela napravljena uz tartufe. Dani tartufa svakoga rujna privlači na tisuće posjetitelja koji su obožavatelji ove gomoljaste gljive, često smatrane vrhuncem gastronomije. Njegova postojbina je područje rijeke Mirne, u pitomoj Buzeštini, koja obiluje vlažnom i sivom zemljom buzetskih šuma. Te šume sežu duboko do Ćićarije, pa se tartuf može pronaći i na Humštini i oko Roča. Posebno su cijenjeni bijeli tartufi koji dozrijevaju u ranu jesen, kada počinje lov na njih. Naime, tartuf se ne bere, već se lovi, uz posebno dresirane pse. A plod tog lova su posebna jela, poput onih koji se mogu pronaći u Ročkoj konobi. U samom srcu mjesta, Ročka konoba nudi fritaju s tartufima i pršutom kao više nego tipično jelo tartufarskog kraja. Fritaje su popularne u središnjoj Istri i svaka ima svoju posebnost obilježenu godišnjim dobom. U proljeće se razliježe miris šparoga, a gljive i pršut čine značajni dodatak u ostatku godine. Na hladnoj se plati Ročke konobe nađe domaća sušena kobasica s tartufima, kao i ovčji sir s tartufima, koji je postao jednim od najvoljenijih sirnih pustolovina Istre. Crni tartuf se tradicionalno može naći u umaku za fuže/njoke. Obilježja svih ovih jela, pa čak i tog kralja istarske gastronomije, jest jednostavnost. Utkanost istarske vesele i jednostavne duše ostavlja za sobom istančanost svake pojedine namirnice na tanjuru, a njih redovno ima manje od pet po pojedinom jelu. Ta majstorija okusa zadivljuje svakim novim dolaskom u Roč.

Konoba Girica

Već dvadeset i sedam godina obitelj Zec vodi legendarnu konobu „Girica“ na riječkim Podmurvicama. Kao i svaka obiteljska lokalna konoba i Girica je dio posebnosti riječkih naselja koje sa sobom nose sjećanja i posebno njegovanje na lokalnu prošlost i obiteljsku baštinu. A Girica je možda i posebnija, jer je obitelj pristigla iz Linardića s otoka Krka, koji se nazire onkraj novogradnje obližnjeg Turnića. Upravo od tamo, u toj staroj krčkoj ribarskog obitelji, rodio se i pradjed današnjih vlasnika Josip Linardić koji nosi sasvim posebnu priču vezanu za prošlost Kvarnera.

IMG_3480 IMG_3481
I dok gosti čekaju hranu uz isključivo domaće ekološki uzgojeno vino iz okolice Višnjana u Istri, na zidovima konobe mogu vidjeti da je Josip Linardić dobio spomenicu austrougarske mornarice za svoju predanost u borbi u Prvom svjetskom ratu. Tako se u malenom kutku Podmurvica može utonuti i u prošlost koju ovih godina izražajnije obilježavamo, kroz spomenicu izvezenu zlatnim nitima na kojoj piše: Ponosno se vije barjak crno-žuto-plav i bieli, vjeram sam mu sve do smrti i u ratnoj pogibelji. I uz mirise svježe kvarnerske kuhinje, pogled zastaje na slikama sa starim jedrenjacima i uspomenama iz tko zna kojeg kutka svijeta, od pomoraca koji su toliko obilježili Rijeku i kvarnerski kraj. Isti taj Linardić kasnije je srušio njemački borbeni zrakoplov u Drugom svjetskom ratu, a olupine tog aviona i danas leže na dnu Kvarnerskog zaljeva.

IMG_3454 IMG_3496
A takav lokalpatriotizam očituje se i na stolu konobe Girica, gdje je nemoguće pronaći zalogaj koji nije obilježen zemljopisnom blizinom. Kao i u svim dobrim restoranima, jelovnik ćete teško vidjeti, ali ćete imati susretljiv razgovor s konobarom koji će neminovno ukazati na svježu kvarnersku ribu, hobotnice, nezaobilazan bakalar petkom. U zimsko doba se Giricom razliježe poznati miris bakalara na bijelo koji stalni gosti cijene još od 1988., kada je tu otvoren ugostiteljski objekt.

IMG_3142 IMG_3129
Prije toga, obitelj Zec je imala ribarnicu i koču. Naknadno je ostala samo ribarnica, a od garaže koja je služila za izradu tunja preinakom je napravljen današnji restoran. Neke druge koče danas nose iste plodove Riječkog zaljeva, uz što idu žlahtina, malvazija, ali i najstarija istarska vinska sorta hrvatica. Od crnih vina se na stolu nađe teran borgonja, sve s vinorodnih položaja oko Višnjana. Za ozbiljnije „igrače“ tu su domaće rakije biska, medica, pelinkovac i travarica.

IMG_3118 IMG_3111
I tako se svaki dan sljubljuje to vino sa crnim rižotom ili onim sa škampima, a posebno je naglasak stavljen i na sezonske šparoge. Popularne marende dolaze u obliku sitne plave ribe, girica, inćuna, srdela, trilja. Uz nezaobilazne lignje, nađe se ovdje i pokoja raža i pas, a škampi na buzaru, jastog, hlap i grdobina razvesele i ponekog turista koji je čistom preporukom stigao do Girice. I oni sada znaju da će u Girici dobiti opuštenu atmosferu, s predanim odnosom prema gostu i hranom koja je iskrena i jednostavno dobra.

IMG_3483 IMG_3467

Konoba Girica
Vukovarska 65a, 51000 Rijeka
Telefon: 051/677-220
Radno vrijeme: 09-23
http://konoba-girica.incroatia.info/

Jesen u Baranji

Beli Manastir, 1.9.-8.9.2015.

Rani okusi jeseni mogu se s lakoćom doživjeti u bajkovitoj Baranji, na tradicionalnoj manifestaciji „Jesen u Baranji“. Obrubljena Dravom i Dunavom i podijeljena hrvatsko-mađarskom državnom granicom, na istoku začarana močvarom, na jugu i jugozapadu zaštićena riječnim rukavcima, a na sjeveru i sjeverozapadu otvorena za povezivanje vinskim cestama i puteljcima – Baranja je danas i dalje vrlo zatvorena, gotovo izolirana i mističnija nego ikada prije. Unatoč obnovi starih mostova i izgradnji potpuno novih, bez obzira što je prošarana s nekoliko međunarodno važnih prometnih pravaca i što je sve zanimljivija turistička destinacija – Baranja danas uspijeva biti posebnom jer ljudi ondje ljubomorno čuvaju vlastite egzistencijalne tajne.

baranja3

Najizravnije i najkonkretnije baš oni pamte priče starije nego što su njihove obitelji, tajne o životu i preživljavanju, o ljubavi i umiranju, vinima, ljutim papričicama, specifičnom ribolovu, svadbama, bušama, pudarinama, šćetkanicama, paunićima, slamnjačama i kandilama. Zahvaljujući toj još uvijek postojećoj etnografskoj čaroliji, koju je moguće iščitavati s lica mještana u naseljima izvan glavnih cesta, Baranja uspijeva privlačiti, ali nikada se ne otkriva do kraja.
A upravo jedini baranjski grad, Beli Manastir, biti će mjesto najljepših priča ovoga kraja. U osam dana manifestacije moći će se obići međunarodna likovna kolonija, tematski sajam, dječje radionice, ali svakako su najveće atrakcije Šesta smotra svatovskih zaprega i Fišijada.

------ 2 color slbar
Svatovske zaprege biserje su baranjskoga kraa. Tradicionalne konjske zaprege ne prikazuju samo snagu konja, već i urednost i okićenost kola, očišćenu i uređenu ormu, te veselu i raspjevanu posadu. Njih vuku najljepši konji vranci, bjelci, riđani i zelenci, a posadu čine gizdavi momci i prekrasne snaše. Ovaj stari baranjski običaj privlači mnogobrojne Baranjce, Slavonce i građane iz ostatka Hrvatske i okolnih zemalja, jer prikazuje taj divan doticaj tradicije i prirode koji sve više nedostaje u svakodnevnom životu.

baranja1
U Baranji se jede prirodno i zdravo. Jeste li čuli za umak od kopriva, gulaš iz zemljanog lonca ili za šarana u rašljama? Ta su jela već po nazivu, na prvo slušanje najvjerojatnije zagolicala maštu potencijalnih namjernika, a tek njihovi okusi… Ovdje je uobičajeno da u restoranima, pansionima, kušaonicama i seljačkim turističkim gospodarstvima, povremeno ili baš po pravilu hranu gostima pripremaju domaćini. Obroke spremaju u svojim vlastitim kuhinjama, u obiteljskim kotlićima, u krušnim pećima koje su sami sagradili i na roštiljima uz koje možete osobno gazdi sugerirati želite li slabije ili jače pečen odrezak. Domaće, a egzotično i posebno.
A kakav bi to bio baranjski vašar da nema natjecanja u izradi jedinstvenog baranjskog fiš paprikaša?! Specijalitet slavonske i baranjske kuhinje priprema se od najmanje dvije vrste ribe i služi se uz domaće, široke rezance. Prilikom objeda, najprije svatko u svoj tanjur uzima rezance, a zatim dodaje paprikaš.

1 kg ribe (som i šaran), 1,3 l vode, 2 dl bijelog vina, 500 g luka, 2 – 3 nasjeckana češnja češnjaka, 3 žlice ulja, 1 žlica slatke crvene paprike, 1 – 2 male suhe ljute papričice (čili), sol, papar u zrnu.

Ribu očistite, operite i narežite je na komade. U posudi na vruću ulju zažutite sitno nasjeckan luk. Dodajte nasjeckan češnjak, slatku papriku, zdrobljen čili, te papar u zrnu i sve zalijte vodom. Pustite da vrije desetak minuta. Dodajte na komade narezanu ribu, bijelo vino, te sve lagano kuhajte četrdesetak minuta bez miješanja, povremeno protresajući. Posebno skuhajte široke rezance.

Za više informacija o Jeseni u Baranji obratite se Turističkoj zajednici Baranje, kojoj zahvaljujemo na slikama

Turistička zajednica Baranje

Adresa: Imre Nagya 2, Beli Manastir
Tel: + 385 (0)31 70 20 80
Fax: +385 (0)031 49 59 75
E-mail: info@tzbaranje.hr
Web: www.tzbaranje.hr

Iločka berba grožđa

U najistočnijem hrvatskom gradu Iloku početkom rujna održava se još od davne 1962. godine „Iločka berba grožđa“. Ova manifestacija proizašla je iz starog srijemsko-slavonskog običaja okupljanja pučana u vrijeme početka berbe sa svrhom čuvanja vinograda, slavljenja dobre godine i uroda te neizbježnog druženja, prvenstveno mladih koji nisu imali puno prilike za slobodna druženja u samom mjestu i vinogradima. Do današnjih dana „Iločka berba grožđa“ prerasla je u značajnu manifestaciju etno-vinsko-turističkog karaktera koja traje više dana i privlači sve veći broj gostiju i posjetitelja različitih programa. Glavni dio programa odvija se vikendom, s dnevnim i večernjim kulturno-zabavnim sadržajima, u programima, u kojima sudjeluje oko 400 sudionika, a koje posjeti oko 8 000 posjetitelja.

principovacIMG_5542 4121
Nije ni čudno, pošto vinogradarstvo i podrumarstvo u iločkom kraju imaju neprekinutu tradiciju od gotovo 1800 godina! Nakon što je rimski car Probus u 3. stoljeću ukinuo tadašnje zabrane za vinogradarstvo i vinarstvo u panonskim pokrajinama te uveo nove kvalitetne sorte, iločko vinogorje dobilo je prvi jači razvojni zamah. Kneževi Odescalchi ponovno potvrđuju poziciju Iloka kao važnog vinogradarskog područja. U 17. stoljeću izgradili su jedinstvene podrume ispod dvorca Odescalchi, posadili još kvalitetnije sorte te počeli s punjenjem vina u boce. Ovi stari podrumi koriste se i danas i svakako predstavljaju jednu od najzanimljivijih atraktivnosti Iloka. Godine 1899. u Iloku je utemeljena Kraljevska vinogradarska škola, koja je poslije prerasla u Poljoprivrednu školu te današnju Višu školu za vinogradare, vinare i voćare. Vina tvrtke Iločki podrumi d.d. traminac, graševina, pinot bijeli, rajnski rizling i chardonnay svjetske su kvalitete, kao što je i sama tvrtka već dugo među nekoliko najjačih u Hrvatskoj. Pored njih tu je sve veći broj manjih i kvalitetnih privatnih vinarija koje se osim uzgoju vina okreću i vinskom turizmu.

IMG_3086 old cellar IMG_0073IMG_3351

Svaki posjetitelj može birati između posjeta nekom od tipičnih srijemskih podruma ukopanih u brdo ili ispod kuće (tzv. kelbovani podrumi) ili pak doživjeti moderne vinarije. Svuda ćete moći naučiti o procesu nastanka vina i uživati u srdačnom i obiteljskom ambijentu.
Iločka vinska ruta nadasve je zanimljiva, a svakako drukčija od klasične ponude vinskih cesta jer su gotovo sve vinarije koncentrirane u naselju. Same vinarije, podrumi i obiteljska vinarska gospodarstva razlikuju se po tradiciji proizvodnje, sortimentu i po tipu podruma (stari, tzv. kelbovani podrumi u brdu ili ispod kuće nasuprot novih, modernih vinarija). Preporučujemo da krenete od Starih iločkih podruma pored dvorca Odescalchi, gdje će Vas domaćini provesti dijelovima podrumskog kompleksa i za Vas organizirati degustaciju, a po želji hladna ili topla jela uz tamburaše te smještaj.

Ilok srijem gastro IMG_3297
Uputite se zatim u vinarije na Gornjem ili pak u Donjem gradu, obavezno posjetite barem jednu noviju i jednu stariju vinariju te kušajte minimalno tri sorte vina. U organizaciji obilaska pomoći će Vam informativni letak ‘Dobrodošli u Iločko kraljevstvo vina’ koji smo za Vas pripremili ovdje. Da biste doživjeli vinogorje i krajolik te prošetali kroz vinograde svakako se uputite prema vidikovcima Vukovo i Principovac – od kuda se kao na dlanu pruža pogled na okolne vinograde, na Ilok, na Dunav, na najistočnije predjele Hrvatske i na susjednu Bačku.

mirko čobanković gastro (2)

48. Iločka berba grožđa započinje s prvim događanjima već 29.08. kada je „Pudarina“ u vinogradima, a nastavlja se u Starom podrumu s 3. Noći vina, a kao i do sada središnji dio je prvi vikend rujna, točnije 04. – 05.09. Ova manifestacija koja se održava od 1962. godine je najstarija manifestacija ovog tipa na području Slavonije,Baranje i Srijema održat će se i ove godine unatoč općoj teškoj ekonomskoj situaciji u našem najistočnijem gradiću Iloku, ali i cijeloj Hrvatskoj.

Do današnjih dana „Iločka berba grožđa“ prerasla je u manifestaciju etno-gastro-vinsko-zabavnog karaktera i privlači sve veći broj gostiju i posjetitelja različitih programa. Glavni dio programa odvija se vikendom, s dnevnim i večernjim kulturno-zabavnim sadržajima, u programima koje posjeti ukupno oko 6-7000 posjetitelja. U terminu od 8 dana u programu više je zabavnih, kulturnih, sportskih,vinsko-stručnih i drugih događanja.

eventIMG_3045 IMG_5541

U večernjem zabavnom dijelu na ljetnoj pozornici stare jezgre 04.09. (petak) je koncert popularnog Joleta, a nastavlja s e u šatorima sa tamburaškom i modernom glazbom, dok 05.09. (subota) sve posjetitelje očekuje središnji svečani večernji kuturno-zabavni mozaik te zabava uz klapu Bonaca i Slavonia band nakon čega slijedi cjelonoćna zabava u šatorima uz glazbu, ples iločko vino i drugu ponudu.

letak_2015_2_small

Organizator i pokrovitelj: Grad Ilok
Pokrovitelj: Ministartsvo poljoprivrede
Generalni sponzor:Iločki podrumi dd

Sponzori: Vukovarsko-srijemska županija, TZ Ilok, HTZ, Jamnica, TZVSŽ,Slatinska banka,EU/SWG-RRD
Realizacija: TZ Grada Iloka
Medijski pokrovitelji:VTV, HR Vukovar, HR Osijek, Radio Ilok

DSC09954
Kontakt i Info: 032-590-020 ; 592-966; 098 573 742
tourismilok@gmail.com
Event info i tekuće najave: https://www.facebook.com/events/784584334987994/
www.turizamilok.hr https://www.facebook.com/TZIlok

O Iloku

IMG_3330
Stari kraljevski grad Ilok razvio se na Dunavu, između obronaka Fruške gore koji se s brojnim odsjecima i usjecima spuštaju prema desnoj obali ove moćne rijeke, u području povijesne regije Srijem. Nekad se iločko vlastelinstvo prostiralo od Vukovara na zapadu pa sve do Petrovaradina na istoku. Današnji Ilok broji oko 8350 stanovnika, a osim samog gradića Iloka obuhvaća i naselja Bapsku, Šarengrad, Radoš i Mohovo. U Iloku živi najveća zajednica slovačke nacionalne manjine u Hrvatskoj koja je dodatno bogatstvo našoj kulturi i povijesti.

Međunarodni festival pršuta u Drnišu

Drniš, 4. i 5. rujna 2015.

Drnišani su poznati kao veliki gurmani koji se izuzetno zdravo hrane, a svoje će posjetitelje srdačno ponuditi najboljim specijalitetima koje imaju.Biti u Drnišu i kušati drniški pršut nezaobilazna je stvar.Drniški pršut kraljevski je proizvod, nadaleko poznat po svom vrhunskom okusu i kvaliteti.Proizvodnja pršuta u drniškom kraju stoljetna je tradicija, a u njegovu okusu uživali su brojni vladari i kraljevi.Stoga nije čudno da se upravo u Drnišu već druge godine zaredom održava Međunarodni festival pršuta. Cilj ove manifestacije je obogatiti turističku ponudu šireg područja Grada Drniša, ostvariti promidžbu poduzetništva, zadrugarstva i obrta, kao i promidžbu tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda kroz gastronomske specijalitete s naglaskom na lokalni identitet – Drniški pršut.

Za Više informacija o samom manifestaciji:
Turistička zajednica Grada Drniša
Domovinskog rata 5
HR-22320 Drniš
E-mail: info@tz-drnis.hr
Tel: 022 888 619
Fax: 022 888 609
GSM: 095 968 04 20

drniš2

Stoljećima su stanovnici Drniša, Promine, Ružića, Unešića i Biskupije u svojoj domaćoj kućnoj radinosti stvarali pršut. Pršut je bio rađen uglavnom za potrebe vlastita domaćinstva, a konzumacija pršuta mogla se priuštiti samo u bogatim seoskim domaćinstvima. U godinama nakon II. svjetskog rata, pršut je još uvijek bio preskupa hrana za siromašnija i srednjestojeća seoska domaćinstva. Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, pršut još uvijek potječe iz seoske kućne radinosti. U to vrijeme pršut bi se narezivao samo u posebnim prigodama, npr. za svadbe ili blagdane. Početkom 70-ih godina dolazi do nižih cijena svinjskog mesa i razvoja turizma, čime se povećala potražnja, odnosno dolazi do formiranja tržišta pršuta, a takve okolnosti uvjetuju pojavu novih i većih proizvođača pršuta.

drniš4

Prema modernim pravilima, Drniški pršut mora biti na području gore spomenutih krajeva. Prvi pisani spomen Drniša potječe iz 15. stoljeća. Mišljenje je povjesničara Frane Dujmovića da se Drniš prvi put spominje pod imenom Ključić oko 1340. godine. Prodiranje Turaka u Dalmaciju započinje već od 1415. godine od kada je ovaj kraj izložen kontinuiranoj pljački i paležu, a 1522. godine Drniš i susjedni gradovi Knin i Skradin padaju pod tursku vlast, te se već od 1528. godine uspostavlja stalna sudska ispostava – nahija u Drnišu. Dalmacija je u 19. stoljeću bila gotovo isključivo poljodjelska, seljačko-težačka zemlja, a njena poljoprivredna proizvodnja bila je najniža u Austro-Ugarskoj Monarhiji, tako da ljetina često nije mogla prehraniti stanovništvo. Najteže je bilo u zagorskom djelu te je upravo u toj siromašnoj Dalmaciji opasnost od oskudice i gladi bila stalna sve do propasti Monarhije. Politička općina Drniš pripada tom pasivnom, siromašnom dalmatinskom zaleđu, Dalmatinskoj zagori, kraju koji je “zaboravljen” od strane države, kao i cijela Dalmacija.

Drniško područje smješteno je između nekoliko planina (Promina, Svilaja). Najveći dio platoa pokriva Petrovo polje kroz koje protječe rijeka Čikola i ulijeva se u Krku. Klima je ugodna. Znanstvene analize dokazuju kako mikroklimatski uvjeti drniškog prostora drniški pršut čine različitim od ostalih dalmatinskih pršuta. Drniški kraj je u neposrednoj blizini mora, ali ima vrlo specifične klimatske prilike koje imaju karakter izmijenjene mediteranske klime. U cjelini gledano, podneblje je uglavnom submediteransko, ljeti toplo (žege i suše), zime blage s obilnim jesenskim i zimskim padalinama. Za pršutarstvo najveće značenje imaju vjetrovi. Bura je dominantan vjetar (50% svih vjetrova), a u često puše i jugo. Vjetrovi prevladavaju u zimskom dijelu godine. Maestral i burin su lagani povjetarci u ljetnoj polovici godine.

drniš3

Kako se radi Drniški pršut?
drniški pršut dobiva se tradicionalnim postupkom proizvodnje kojeg čine obrada buta, suho soljenje, prešanje, ispiranje, dimljenje, sušenje na zraku i zrenje. Sve faze u proizvodnji pršuta obavljaju se ručno. Obrada buta radi se tako da se svježi but za proizvodnju drniškog pršuta obrađuje bez nožice, križne i zdjelične kosti i repnih kralježaka, a u butu ostaju bedrena i potkoljenična kost s patelom, urašteni dio sjedne kosti te, ovisno o visini reza kojim se odstranjuje nožica, ostaci tarzalnih kosti. But obrađen za soljenje je bez odstranjenog dijela kože i masnog tkiva s unutrašnje strane do visine koljenog zgloba te dijela muskulature odstranjene polukružno skupa i u istoj ravnini s masnim tkivom tako da donji rub pršuta bude na udaljenosti od 5 do 8 cm od glavice bedrene kosti. Obrađeni but mora biti bez oštećenja i krvavih podljeva, neravnina i stršećih dijelova, a meso normalne kakvoće. Što se tiče suhog soljenja, but se soli ručno krupnom morskom soli uz prethodno masiranje i istiskivanje zaostale krvi iz buta. Količina soli prilagodi se težini buta. Nasoljeni butovi slažu se horizontalno i nadsoljavaju nakon 7 dana. Butovi se sole na hladnom (0 – 5 °C) a duljina soljenja ovisi o težini buta.

Smokvenjak konobe Kali

“Vraćen iz stoljetnog zaborava, smokvenjak je rezultat potrage za tradicionalnim, zdravim i jednostavnim proizvodom svojega kraja. Proizveden od maruna i raznog voća, Smokvenjak je još jedan u nizu autentičnih proizvoda konobe Kali i dobitnik je nekoliko expo-nagrada za suvenir-proizvod od smokava..”

smokvenjak2

Tako samozatajno opisuje svoj vrhunski proizvod obitelj Bistre iz poznate konobe Kali, visoko iznad Medveje. Smokvenjaci su zaboravljeni kolač koji se radi tek još na nekim hrvatskim otocima. U davna vremena, smokvenjak je bio prisutan diljem Sredozemlja, a spominje se i kao biblijski kolač. Smokva, ta divna stara mediteranska voćka, pruža slatkoću, zdravlje i snagu, pa nije čudno da se komadić smokvenjaka nosio u barke tijekom teških ribarskih noći, ili pak u polje da osvježi radnike.

smokvenjak3

Na području Liburnije smokve su bile omiljeno voće, svježi dodatak ljeti, te sušene smokve koje svojim mirisom vesele ukućane tijekom ostatka godine. Bila je dio i Lovranštine, gdje se nalazi mjesto Kali, nazvano tako po velikim zemljanim rupama obložnim kamenom i glinom, koje služe za slijevanje vode za napajanje stoke – kalevanje. Gosti konobe Kali često će biti počašćeni smokvenjakom, o kojem će glava obitelji Krste reći da je spominjan kao pogačica od suhog voća u biblijskoj priči o Juditi. Sin Ante ne skrije zadovoljstvo uspjehom svog proizvoda. Smokvenjak, koji je obogaćen ljekovitim travama branim na obroncima Učke, dospio je čak do Londona!

Originalnost proizvoda je i u njegovom pakiranju. Tradicionalni okrugli smokvenjak stavljen je u drvenu posudicu te je presvučen ribarskom mrežom, davajući mu tako jedinstven identitet Liburnije.
Konoba Kali
Kali 39 a
51415 Medveja
(051) 293 268, 098 563 872
www.konobakali.hr

Učkarski sajam

Učka, prijevoj Poklon, 6. rujna, 2015.

Već tradicionalno, prve nedjelje u rujnu održava se manifestacija Učkarski sajam na području Parka prirode Učka. Svim stanovnicima Kvarnera i Istre, Učka je svakodnevni prizor, a onima koji žive na njezinim obroncima je i podsjetnik kulturne i etnološke baštine. Učkarski sajam upravo je takav događaj gdje se gostiji upoznaju ili prisjećaju autohtone gastronomske ponude, stare zanate, glazbu i običaje. Na štandovima se predstavljaju mali lokalni proizvođači, a nedaleko jest i farma domaćih životinja. Svakako divan način da se provede nedjelja na prijevoju Poklon.

učka3

Ove godine nemojte zaobići proizvode od istarskog goveda, domaće kekse i kolače, ukrasne predmete od drva, istarski pršut, proizvode od tartufa, med, poznati učkarski ovčji sir, maslinovo ulje, prirodnu kozmetiku, vino i rakije, domaće marmelade i sirupe, smokvenjak, fritule, kroštule i mnoge druge blagodati za nepce.

učka2

Imati ćete priliku vidjeti i autohtone istarske instrumente, etno izložbe, stare zanate lončarstva, kovača i bačvara, te se upoznati s istarskim govedom, istarskom ovcom pramenkom, domaćom kravom, istarskim tovarom, kozama…

učka4

Učka se spominje još u 16. stoljeću, a oko nje su smješteni stari gradići Plomin, Brseč, Mošćenice, Veprinac, Rukavac i Kastav. Oni se nalaze na vrhovima strmih brežuljaka, vjerojatno na ilirskim temeljima. Neki od ovih gradova sačuvali su svoje glagoljaške srednjovjekovne statute, stare crkvene knjige i u kamen uklesane glagoljaške natpise. Mala Učka koja se nalazi na zapadnoj padini podno najvišeg vrha Vojaka (1394 m/nm) najviše je selo u Hrvatskoj.

učka1

Učkarski sajam se održava na prijevoju Poklon (922 m/nm), koji dijeli Učku od Ćićarije. Istrani su dali ime prijevoju jer su putujući prema Liburniji odavdje prvi puta vidjeli toranj crkve Gospe Trsatske, pa su se poklonili. Danas se ovdje nalazi planinarski dom i pansion.

Kako doći na Učkarski sajam:

Automobilom

Na dan održavanja Učkarskog sajma starom cestom preko Učke prometovat će se jednosmjerno iz smjera Istre prema Kvarneru.
DOLAZAK S KVARNERSKE STRANE – prilikom dolaska na sajam posjetitelji moraju proći tunel Učku, izlaze na izlaz Vranja i zatim starom cestom do Poklona. Za povratak kući koriste izlaz Veprinac te nastavljaju put kući.
DOLAZAK S ISTARSKE STRANE – prilikom dolaska na sajam posjetitelji se priključuju na staru cestu preko Učke do Poklona. Za povratak kući koriste izlaz Veprinac te dalje kroz tunel Učka nastavljaju put Istre.
Posjetiteljima sajma biti će uručen bon, čijim će predočenjem na naplatnim kućicama, plaćati sponzoriranu cijenu cestarine od 10,00 kn za 1 i 1a kategoriju vozila.

Javnim prijevozom – autobusom

Također, organizirana je i izvanredna linija s polaskom iz Opatije, Slatina do Poklona, Učka te nazad sa sljedećim voznim redom:
Polazak autobusa iz Opatije, stajalište Slatina:
9:00, 9:30, 10:00, 10:30, 11:00, 11:30, 12:00, 12:30, 13:00, 14:00, 15:00, 16:00, 17:00, 18:00 sati
Povratak autobusa s Učke, stajalište Poklon:
10:45, 11:15, 11:45, 12:15, 12:45, 13:15, 13:45, 14:45, 15:45, 16:45, 17:45, 18:15, 18:45, 19:15, 19:45 i 20:15 sati

Pješice

Za one željne planinarenja organizirana su dva planinarska pohoda:

iz Lovrana, polazak u 10:15 sati iz Lignja (ispred Javne ustanove „Park prirode Učka“) – predviđeni dolazak na Poklon oko 12:00 sati (organizator pohoda “PD Knezgrad”)
iz Opatije, polazak u 08:00 sati iz Opatije (parking preko puta hotela “Admiral”) – predviđeni dolazak na Poklon oko 12:00 sati (organizator pohoda “PD Opatija”)

Villa Agava – Grižane

Amidst the craggy cliffs (griže) of place Grižane, stands a superb luxurious villa with swimming pool, with exclusive views and excellent interior design. A perfect getaway from hustle and bustle of Crikvenica and Novi Vinodolski riviera, and yet just ten minutes drive away from the coast, this home provides a dream-like vacation.

b76SoZBe-normal

vXyqQtl9-normal

4DPX58bF-normal

Mediterranean style blends perfectly with the surrounding, while the terrace provides spectacular view of Crikvenica riviera, Kvarner Bay, Istrian mountains, and sea. Next to the terrace itself is a 7x4m swimming pool that will satisfy demands of every guest, surrounded by pebbles and agaves. Next to the terrace is a wooden table with benches, situated picturesquely under the tree and bounded with a traditional Croatian dry-stone wall.

ZeBG82az-normal

pJ3o9uLe-normal

The interior is luxuriously decorated with ceramic floor, new furniture, in-house air condition, and a large fireplace. A spacious living room is adjoined with library, kitchen, and dining room. Next to this large space is also one sleeping room.

wtqYXgN9-normal

rfavZYzs-normal

NbSfDhFy-normal

fud2kZ0w-normal

The upper floor is accessible through internal and external stairway. There are three sleeping rooms, each with its own bathroom, joined with a spacious south terrace that provides wonderful view to the sea. The villa easily caters for eight to ten persons.

FuCcxyri-normal

ILQIg9iw-normal

NoL2x0Ai-normal

BuJTkx2l-normal

House itself boasts with lively and balanced colours, giving impression of openness and conformity on one hand, and homely atmosphere on the other. Beneath the villa is a cellar, easily adaptable to a wine enthusiast’s paradise.

The estate has a parking place, internet and all the utilities. The villa is also on offer for sale.

Contact:

Ivan Murn
Tel. +385 51 781 575, Fax +385 51 784 013
Email: ivan-murn@ri.t-com.hr
Web: www.myhomeagency.com
Photo credits: myhomeagency.com

Bajta Matičin – Bribir

Imagine your holiday, where you spend part of a day on the seaside, enjoying the beauty of the Adriatic Sea, while other part in nearby mountains, enjoying the fresh air and Alpine-like surrounding. Impossible? Not in Crivenica-Vinodol Riviera, 870 metres above sea level, in the Bajta Matičin rest house!

ckn427_main_02

ckn427_outdoor_02

ckn427_outdoor_03

Blessed by the stunning diversity of landscape and climate in just 20 kilometres, this holiday house is settled in Stankov Laz near Bribir, at the foot of the mountain peaks Viševica and Zagradski vrh, as an ideal place for active holiday, nature lovers, and everyone seeking peace and tranquility. It is indeed a place where day starts with a shout of a coockoo, and ends with freshness of highland forests.

ckn427_living_06

ckn427_living_05

ckn427_living_03

The house is perfectly situated between the Gorski kotar highlands and excellent cuisine in Fužine, while at the same time in vicinity of Vinodol valley, with its exquisite wine offer, and the Crikvenica-Vinodol seaside riviera and the hustle and bustle of the sea resorts.

ckn427_bed_01

ckn427_bed_03

ckn427_bed_05

ckn427_bath_02

Alpine-style holiday house “Bajta Matičin” is two floor place with homely atmosphere in midst of forest. On the ground floor is the living room, dining room, kitchen and bathroom. Upstairs are two double bedrooms, another bathroom and on request we can offer two extra beds. The house has a private terrace with table and chairs and sun loungers. The house has a fireplace, TV, fridge and set of utensils for cooking and dining. Wood for fireplace is included in the price.

ckn427_living_02

ckn427_living_04

Addint to the experience, the owners give three bikes (2 male and 1 female) and two pairs of Nordic walking sticks. Thus, Bajta Matičin is a destination in any time of the year, whether you like to spend summers in cool forest climate with scent of sea in the air, or to enjoy cosy winter fire while snow covers the terrain. Unique experience, wooden atmosphere, and a sheer pleasure to spend your holiday in nature – enough reason for staying in Bajta Matičin House.

ckn427_main_03

Contact:

Željka and Nikola Cossutti
Stankov Laz, Bribir
Phone: +385 98 425 573
Email: nikola.cossutti@ri.t-com.hr
Web: http://www.house-maticin.info

Croatian Gastronomy Secrets