Vinkovo u Slavoniji

Updated: Feb 19, 2019


Nakon božićnih i novogodišnjih praznika, prvo važnije enogastronomsko uživanje dolazi za blagdan Svetoga Vinka 22. siječnja. Sv. Vinko je zaštitnik vinogradara, vinograda i vina. Slavi se posebno u Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, pa je svaki izlet za Vinkovo ili Vincekovo odlična prilika upoznati stare vinogradarske običaje!


Vinogradarima s prostora sjeverne ili kontinentalne Hrvatske zajednički je običaj odlaska na Vinkovo u vinograde, gdje svetom vodom i vinom blagoslivljaju lozu. Nakon obavljena blagoslova obrežu tri ili više panjeva, te po nekoliko ključića loze ponesu kućama, gdje ih stave u vodu na toplo mjesto kako bi loza bacila cvijet. Prema cvjetovima predviđali su urod dolazeće jeseni. U svakom kraju se vinari, naravno, pitaju kako će roditi loza. Zato se po Slavoniji često očekivalo mokro vrijeme. U Sibinju kod Slavonskog Broda se govorilo: Ako se vrabac na Vinka okupa na putu, rodit će vinograd. U Opatovini se znalo reći: Ako na Vinka nema vode, vino nam ode. U Pleternici se kaže: Ako na Vinka kapa voda s krova bit će vina.


Sveti Vinko posebno je popularan u Slavoniji. Drugdje se, uz Vinka, slavi i Sv. Martin i Sv. Urban. Slavonija je bogata i drugim tradicijama za Vinkovo. Ženama je na taj dana zabranjeno sijanje brašna, runjenje kukuruza, čijanje perja, predenje i meljavu, jer se pri tome stalno nešto runi i otpada, a to može potaknuti i opadanje zrelih bobica grožđa. A tada nema vina za vinopije! Možda nema rada s brašnom i kukuruzom, ali Slavonke su morale na taj dan raditi obilnu večeru. Kuhala se kajzer-šunka ili prodimljeni zavratak, grah salata, kiseli kupus s mesnom kobasicom, kokošja juha s domaćim sitnim rezancima, a pekle su i kolače, većinom krafne s pekmezom od šljive.


Tradicionalno, žene nisu smjele pratiti svoje muževe u vinograd, jer se to smatralo nesrećom. Ali su im spremile torbe s hranom. U njoj se našao kulin, kobasica, slanina, vino, rakija, kruh, luk, sol, te flašicu svete vode donesene iz crkve na Sveta Tri kralja, a tu je bila i sjekirica da nasijeku drva. U vinogradu se objese na jedan panj kulin ili kobasica, pa svetom vodom se blagoslovi vinograd obilazeći oko njega i kroz njega. Izmoli se Oče naš i moli se: Gospodine Bože, blagoslovi ovaj vinograd da ne bude leda i bolesti i da nam rodi ove godine barem kao prošle a može i bolje. Potom zaliju vinom u obliku križa tri panja i pravilno ih obrežu. Potom se na panj vješaju kobasice i kaže se: Da bi ih sv. Vinko podario grozdovima dugim kao kobasica i velikim, punim i teškim kao kulin.



Osobito veselo i svečano je u Iloku, jednom od vinskih središta Hrvatske. Tada se u staroj jezgri priprema ponuda domaćih gastro delicija, vina, rukotvorina, izbor najboljeg traminca po ocjenama posjetitelja i drugo, a pripremaju se i obredi te proslave u vinogradima i podrumima iločkog vinogorja. Tada se organizira i Pokladno jahanje. Ulicama Iloka, od domaćina do domaćina, pred kapijama i srijemskim dvorištima, uz ljepotu konja, kočija, jahača, nošnje, nadpjevavanje, uz dobro vino i rakiju te domaće zalogaje prodefilirat će članovi više konjogojskih udruga iz Vukovarsko-srijemske i okolnih slavonskih županija.

#Vinkovo #Vincekovo #SvVinko #Vino #blagoslov #hrvatski #Slavonija #Ilok #Kobasice #Kulin #Opatovina #Sibinj #SlavonskiBrod #Pleternica