Najveći svjetski krokant

Lošinjski krokant, tradicionalna slastica s dugom povijesnom i kulturnom važnošću na otoku Lošinju, postao je 2024. godine i međunarodno poznat zahvaljujući obaranju Guinnessovog rekorda za najveći krokant na svijetu. Ova slatka delicija, čija se receptura temelji na smjesi badema, šećera i limunove korice, inače se priprema za svečane prigode poput svadbi, krštenja i blagdana.

U sklopu projekta "Lošinj – otok vitalnosti" te povodom Dana Grada Malog Lošinja, više od 30 lokalnih slastičarki, volontera i kulinarskih entuzijasta okupilo se kako bi stvorili krokant od kojega nema većeg na svijetu. Ova impresivna struktura od badema i šećera visoka je 2,73 metra, sastoji se od 14 katova te teži 57,5 kilograma. Službena predstavnica Guinness World Records, Paulina Sapinska, potvrdila je rekord i službeno uvrstila Lošinjski krokant među svjetske rekorde. Priprema je trajala danima, uz strogo poštivanje tradicionalnih tehnika, ali i zahtjevnih pravila Guinnessove komisije.

Ovaj rekord je snažna poruka o važnosti očuvanja kulinarske baštine i zajedničkog identiteta otočana. Organizatori su željeli spojiti lokalno znanje i gostoljubivost s promocijom Lošinja kao destinacije koja nudi više od sunca i mora – autentičan doživljaj tradicije. Cijeli događaj bio je popraćen kulturno-gastronomskim programom, a miris karameliziranih badema širio se ulicama Malog Lošinja, privlačeći brojne turiste i mještane. Guinnessova sutkinja pomno je mjerila i vagala krokant prije nego što je službeno potvrdila obaranje rekorda, čime je Lošinj upisan na svjetsku kartu nesvakidašnjih kulinarskih podviga.

Sastojci lošinjskog krokanta jednostavni su, ali traže strpljenje i vještinu. Osnovu čine blago popečeni bademi, šećer koji se pažljivo topi do zlatnog karamela, te naribana limunova korica koja daje svježinu i aromu. Smjesa se izlijeva na veliki stol premazan uljem i brzo oblikuje dok je još topla – najčešće u cvjetne i spiralne oblike ili u impresivne skulpture. Tradicionalno se krokant priprema ručno, bez kalupa, a završni izgled ovisi o spretnosti i mašti slastičarke. Iako je recept jednostavan, ključ je u preciznom tajmingu i iskustvu – šećer ne smije izgorjeti, bademi se moraju ravnomjerno rasporediti, a smjesa mora biti oblikovana dok je još vruća.

Povijest krokanta na Lošinju duboko je povezana s obiteljskim i vjerskim svečanostima. Ova slastica prisutna je na otoku već stoljećima, a njezino podrijetlo vjerojatno potječe iz mediteranske slastičarske tradicije koja se širila kroz pomorsku trgovinu. Na Lošinju je krokant postao neizostavan dio svadbenih običaja – darovao se mladencima kao simbol slatkog i čvrstog zajedništva, a njegov dekorativni izgled bio je i izraz prestiža. Osim na vjenčanjima, pripremao se i za blagdane poput Uskrsa i Božića, kada su se u kuhinjama prenosile vještine iz generacije u generaciju. Danas krokant nije samo nostalgični podsjetnik na prošlost, već i živi element identiteta lošinjskih obitelji i zajednice.

Rekordni krokant simbol je ne samo slastičarskog umijeća, već i zajedništva – jer bez međugeneracijske suradnje i entuzijazma brojnih volontera, ovaj pothvat ne bi bio moguć. Ujedno, projekt ima i edukativnu vrijednost jer je uključio radionice za djecu i mlade o lokalnoj gastronomiji i važnosti očuvanja nematerijalne kulturne baštine. Lošinjski krokant sada nije samo simbol svečanosti, već i ponosa – i to s međunarodnim pečatom priznanja. Ovaj uspjeh dodatno motivira zajednicu da nastavi promicati tradiciju na suvremen način, čuvajući identitet kroz okuse, mirise i priče koje se prenose generacijama.

Fotografije: TZ Mali Lošinj