top of page

U čast Malvasiji dubrovačkoj

U Hrvatskoj i šire je nadaleko poznata Malvazija istarska, vinorodna sorta grožđa koja je podigla Istru kao jednu od najboljih vinskih regija svijeta. No, postoji i Malvasija dubrovačka, ukorijenjena u konavoskom vinogorju, pomalo zaboravljena sorta koja se sve više vraća i zauzima mjesto među vrhunskim vinima Južne Hrvatske.

Malvasija dubrovačka je vrlo kasna sorta bijeloga grožđa, koja se uzgaja u Konavoskom polju kraj Dubrovnika i iz čijeg se slatkog grožđa, ako se grožđe ubere u optimalnom trenutku zrelosti, a preradba obavi na odgovarajući način, proizvodi jako alkoholno i vrsno istoimeno vrhunsko vino koje se uzgajalo na području Konavala, Dubrovnika i na otoku Korčuli.

O dugoj tradiciji uzgoja u ovom dijelu Dalmacije govori i podatak da se istoimeno vino spominje u dokumentima Dubrovačke Republike. Naime, Veliko i Malo vijeće Dubrovnika zabranilo je 1424. prodaju vina po višim cijenama od odobrenih.

„Tko prekrši tu odredbu” zapisano je tada, „neka mu se oduzme vino koje je prodao po većoj cijeni, odnosno vrijednost njegova vina. A gostioničar koji ga je prodao ima dubrovačkoj općini platiti 25 perpera, osim ako dubrovačka općina dade prodati malvasiju tada je može on prodati kako god mu se svidi”. Spominjanje imena malvasije pred gotovo šesto godina svojevrsna je zanimljivost ne samo za hrvatsku vinogradarsku povijest, već i u svjetskim mjerilima.


O toj sorti i njezinim vinskim uspjesima razgovarali smo s vinskim stručnjakom Ivom Ivanišem, koji je na 16. Vinocomu održao radionicu o Malvasiji dubrovačkoj.

Ivo Ivaniš: Malo je ljudi čulo za Malvasiju dubrovačku jer je to sorta koja je gotovo nestala iz Konavala da bi 1970.-ih godina agronom Anđelić pokrenuo njezinu revitalizaciju. Domovinski rat je potom opet spriječio razvoj ove vinske sorte, a 2000. godine je zabilježeno oko dvije tisuće čokota Malvasije. Sada su nasadi narasli na oko 80 tisuća.

Tko su bili pokretači nove vinske scene s Malvasijom?

Ivo Ivaniš: Prve je vinograde napravio Crvik, a potom se uključio Niko Karaman s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i revitalizirao sortu. Između 2004. i 2005. godine došlo je do vala sadnje vinograda i danas u Konavlima imamo desetak proizvođača Malvasije dubrovačke.


Možemo li ju povezivati s istarskom Malvazijom?

Ivo Ivaniš: Malvasija dubrovačka nije ista sorta kao Malvazija istarska. Pripada u drugu obitelj malvazija, u srodstvu s malvazijom s Madeire, a u Španjolskoj i Italiji se ponekad pronalazi pod nazivom Malvasia Aromatica. Nije toliko rasprostranjena sorta, ali se može naći diljem Mediterana.

Je li to prepreka za zaštitu Malvasije dubrovačke?

Ivo Ivaniš: Osobno mislim da nije potrebno graditi zidove. Vino je dobro i valja raditi na tome da se održi ta kvaliteta. Sama zaštita imena ili sorte neće napraviti priču dobrog vina. Puno bi se više valjalo posvetiti stvaranju dobrih vina nego na zaštiti vina kao sorte. Trenutno se u Konavlima proizvede oko 60.000 boca koja se mogu relativno lako prodati u Hrvatskoj.

Koja je bila ideja vodilja radionice?

Ivo Ivaniš: Vođen sam idejom Austrije koja je nakon debakla s antifrizom 1980.-ih pokrenula novu vinsku priču u Europi s malim i skupim količinama. Nije važna toliko količina koliko širenje priče o Malvasiji, da se čuje o njoj. Sorta je jako potentna, od svježih do odležanih vina. No, premalo znamo o njoj. Ona se na ovom području uzgaja tek dvadesetak godina i nemamo vinariju koja će izvaditi pet ili šest godišnjih berbi za redom. To je put kojim vinari valjaju poći. Kušali smo pjenušac, svježa vina, barikirana u hrastovim bačvama, macerirano, orange i natural vino koje se proizvodi starim vinarskim načinima. Ta cijela lepeza pokazuje što Malvasija kao sorta može dati.

Fotografije: Taste of Adriatic & Malvasija Karaman


0 comments

Recent Posts

See All
bottom of page