Dani momjanskog muškata i tartufa

Momjan, 1.-15. studenog, 2015.

Jesen u Sjeverozapadnoj Istri donosi pregršt gurmanskih manifestacija a jedna od njih održava se na području Momjana, uoči proslave Martinja. U periodu od 01.11.2015 – 15.11.2015. na Danima momjanskog muškata i tartufa lokalni vinari i ugostitelji nuditi će prigodne menije na bazi bijelog tartufa sljubljene s Momjanskim muškatom.

Black Perigord truffle

Momjanski muškat, specifična sorta bijelog muškata, vinska je poslastica koja jamči istinski užitak za nepce svakog vinoljupca. Momjanski muškat je suh i sladak, intenzivne zlatne boje. Kažu da ima miris divljih karanfila, ruže i kadulje, a njegovo se carstvo stotinama godina stvaralo na brežuljicima oko Momjana, slikovitog mjesta u zaleđu Buja.
Muskateller grapes, Château Bonnet, Entre-Deux-Mers, France

Mnogi poznavaoci istarskih vina na prvo mjesto će izdvojiti upravo ovaj vinski biser Istre. Vrli je pratilac slastica, ali i svakog profinjenog jela. Pripisuju mu se i afrodizijska svojstva baš kao i pratiocu ove manifestacije, istarskom tartufu. Krasan bijeli tartuf Tuber magnatum pico je najcjenjeniji među tartufima. Raste od rujna do siječnja i jede se svjež, uglavnom se riba i posipa po vreloj pašti, mesu ili ribi.

Bundeve i izvan Noći vještica – ponuda Agro Noršić

U mnogim anglosaksonskim zemljama se za Noć vještica, tzv. Halloween, koji je zapravo ostatak prastarih keltskih ceremonija dočekivanja zime, oblikuje bundeva u obliku glave, te se smješta svijeća u nju. To se naziv „jack-o’-lantern“ i običaj je koji se širi diljem svijeta. Kada se pravi, vrh se odsječe, da bi se formirao poklopac, a zatim se mesnata unutrašnjost izvadi. Slika se izdubljuje na vanjskoj strani, najčešće bude ili monstruozna ili smiješna. U unutrašnjost se postavlja svijeća da bi se postigao učinak ferala. U današnje vrijeme se stavljaju svijetla raznih boja i različitih efekata, kao što je treperenje. Najčešće se postavlja na kućni prag.

slide-halloween-2013-jpg
Običaj dubljenja bundeva zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj domišljatosti ali i škrtosti. Jedna od priča govori kako je prevario đavla tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se Đavao pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se Đavo više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Nakon deset godina opet je prevario Đavola tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla, ali je na kori stabla brzo nacrtao križ, tako da ga Đavo ponovno nije mogao dohvatiti.

halloween2Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog grešnog života u raj, a na vratima pakla dočekao ga je Đavao i poslao natrag u mrak, a da ga se riješi dao mu je komad ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio i stavio u nju ugalj i od tada Jack, koji nikada nije pronašao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O’Lantern postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svijetova.
bundeva-corbaIpak, ovo je vrijeme bundeva ili buča. Buča je u najmanju ruku zanemarena namirnica u domaćoj kuhinji, a svakako dobrodošla zbog svoje široke primjene, ali i mnogostrukih zdravstvenih dobrobiti. Meso bundeve bogato je antioksidansima, vlaknima, magnezijem, kalijem i vitaminima B, C, E i K. Provitamin A te alfa i beta karoteni nalaze se u narančasto, crveno i žuto obojenim biljkama, brane organizam od oštećenja slobodnim radikalima, poboljšavaju zdravlje kože i smanjuju učinke starenja. Od neprocjenjive je važnosti i za zdravlje očiju, djeluje u prevenciji neurodegenerativnih bolesti, osigurava zdravlje kostiju, mokraćnog i probavnog sustava te, u konačnici, poboljšava imunitet. Nije naodmet spomenuti da je buća i niskokalorična namirnica jer 100 g bućinog mesa osigurava tek 28 kcal.
corba-sa-bundjevomSjemenke bundeve također predstavljaju njenu važnu komponentu, a ujedno se smatraju zaštitnim znakom tradicionalne meksičke kuhinje. One se konzumiraju same i predstavljaju ukusnu, ali i kaloričnu namirnicu zbog značajnog sadržaja ulja. Poput drugih sjemenki, gotovo polovinu sadržaja čine ulja koja u svom sastavu sadrže i omega 3 i omega 6 masne kiseline. Ističu se i relativno visokim udjelom proteina te obiljem minerala, osobito fosfora, magnezija i mangana, a nije zanemariv ni udio cinka, željeza i bakra. Od vitamina sjemenke bundeve su dobar izvor vitamina E i K te vitamina A u obliku beta-karotena.
bucino-ulje-slika-17540344U Hrvatskoj se u posljednje vrijeme održava mnogo bundevijada i bučijada, kao manifestacija na kojima se više govori o ovoj vrijednoj tikvi. Uz to, posebno se ističe bučino ulje. Bučino ulje po reputaciji zaostaje za hvaljenim ekstra djevičanskim maslinovim uljem, ipak njegov profil masnih kiselina i nutritivni sastav otkriva da je riječ o visoko kvalitetnoj namirnici koja zaslužuje stajati uz bok vječnom maslinovom ulju. Bučino ulje dobiva se iz bućinih sjemenki, tamno je zeleno boje, lako probavljivo i nutritivno vrlo vrijedno.
bucinouljeNajkvalitetnije hrvatsko bučino ulje dobiva se hladnim prešanjem. Sam je postupak iznimno spor, ali je dobiveni proizvod najviše kvalitete. Podrazumijeva odabir zdravih, tamno-zelenih bučinih koštica uzgojenih isključivo na zemljopisnom području Republike Hrvatske. Koštice se neposredno nakon berbe, unutar 24 sata, moraju prati i sušiti na 40 do 60 °C te pospremiti u čistim, suhim i hladnim skladištima . U tehnologiji prerade osobita se pažnja pridaje načinu miješanja (presudno je koliko se dodaje vode i soli) i prženja. Kako je u nastanku arome bučina ulja presudno prženje, besprijekorne bučine koštice prže se na 110-130 °C i to 30-50 min, a zatim prešaju pod mehaničkim prešama.
Pumpkin Seed Oil Dripping in a bowlTako se dobiva tamno zeleno ulje specifičnog okusa po bučinim sjemenkama i očuvanih nutritivnih karakteristika. Ulje se nakon prešanja taloži te puni u boce koje zbog cijenjenih karakteristika i mukotrpnog procesa proizvodnje mogu postići visoku cijenu. Hrvatski proizvođači koji zadovoljavaju ove stroge kriterije proizvodnje na svojim uljima nose oznaku “Premium” što garantira ujednačena svojstva, vrlo visoke nutritivne i senzorske karakteristike te očuvanje kvalitete za vrijeme skladištenja bučinog ulja. Proizvodi li se bučino ulje prženjem bučinih sjemenki na višim temperaturama postupak postaje znatno brži, ali se istovremeno gube i povoljne karakteristike zbog čega bučino ulje bez oznake “hladno prešano” može pronaći po nižim cijenama.
zs_ZS_bu1Bučino ulje uživa status delikatesnog ulja, a zbog niske točke dimljenja najbolje ga je koristiti u pripremi hladnih jela. Tako je idealan za pripremu salata, ali i kao dodatak raznom povrću, tjestenini ili kao završni dodatak krem juhama. Poput maslinovog i bučino ulje dolazi do izražaja “umače” li se kruh u njega, a poseban specijalitet je sladoled preliven vrhunskim bučinim uljem.
Izdvajamo neke porivođače bundeva i bučinog ulja:

Agro Noršić

20151011_082949

Agro Noršić proizvodi najkvalitenije i najčišče bučino ulje iz buča koje rastu na poljima koja se obrađuju ručno. Zato ćete kod AGRO Noršić uistinu dobiti kvalitetno ulje puno okusa – kao da jedete sjemenke buča.

20151018_092425

Bučino ulje je nezaobilazna delicija na stolovima gurmana, a ljekovito djelovanje potvrđeno je mnogim znanstvenim istraživanjima. Institut za biokemiju u Grazu je objavio znanstvenu studiju koja potvrđuje i mišljenja mnogih svjetskih stručnjaka o vrijednosti bučinog ulja u prehrani. Studijom je dokazano da bučino ulje sadrži najviše antioksidativne vrijednsoti od svih vrsta ulja, što je osnovna zaštita organizma i preduvjet za dug život.

20151011_083025

Bučino ulje Agro Noršića je tamno-zelene do crne boje sa izrazitim, bogatim i specifičnim, pomalo orašastim okusom i mirisom svježeg kruha. Proizvodi se iz sjemenki posebne vrste uljene buče koja je izvana zeleno-žuta a iznutra narančasta. Njene tamno zelene sjemenke nemaju karakterističnu opnu kao sjemenke drugih vrsta i zbog toga se još nazivaju i “golice”. Osim u proizvodnji ulja, one se u prehrani koriste neprerađene kao bogat izvor omega masnih kiselina, vitamina i minerala.

20151011_083534

Nakon berbe, sjemenke se operu i osuše te uskladište. Bučino ulje se može proizvoditi toplim ili hladnim prešanjem, ponekad se u toku prerade buče nekoliko minuta lagano preprže na temperaturi od 60 C. Iz zdrobljenih toplih sjemenki se prirodnim putem, bez kemijskih dodataka, pod visokim pritiskom dobiva ulje. Kod nas se najviše bulinog ulja proizvodi u Zagorju, Međimurju, Podravini i Slavoniji, a u Europi u Austriji i Sloveniji.

20151018_092410

Agro Noršić proizvodi i bučino brašno koje se dobiva u postupku pravljenja bučina ulja. Nakon što se ulje iscijedi, preostala suha tvar (koštice buče) se melje u brašno. Bučino brašno bogat je izvor esencijalnih aminokiselina, ali i celuloze, vitamina E i minerala kao što je željezo, magnezij, cink, fosfor, bakar i mangan. Bučino brašno odličan je izvor proteina pa se preporučuje osobama koje imaju povećane potrebe za unosom proteina (sportaši, mladi u razvoju, odrasli koji se oporavljaju od bolesti). Pri pripremi tijesta od bučinog brašna preporučljivo je mješati ga s nekim drugim brašnom.
Agro Noršić proizvodi i kvalitetan bagremov, lipov, livadni i kestenov med. Njihove košnice se nalaze daleko od gradskog smoga dok pčele skupljaju med u lijepoj čistoj prirodi izvan gradske vrve i zagađenog zraka. Lijepa čista priroda osigurava vrhunski kvalitetom svih vrsta meda kao i svih proizvoda od meda.
20150906_180523

AGRO Noršić j.d.o.o.
Lucmanova 17, Donji Čehi, 10020 Novi Zagreb
Mobitel:+385 (97) 900 6222
Email: agronorsic@gmail.com
http://www.agronorsic.com

Češnjakom protiv krvopija – ponuda OPG Rendulić

Dodir s češnjakom je jedan od najvećih strahova vampira. No, zašto je tomu tako? Kolac kroz srce je dovoljan da svakome naudi, a križ je dovoljno moćna ikonografija u etnologiji zlih sila, međutim kako je došlo do toga da se vampiri boje češnjaka?

č2
U etnologiji se često smatralo da se vampiri boje češnjaka zbog njegovog snažnog mirisa. Ali, ovakvo rezoniranje nije posve uvjerljivo s obzirom na moć vampira. Oni su vrlo moćna mitološka bića koja imaju niz posebnih sposobnosti: može letjeti, pije krv, živi vječno. Češnjak je povijesno bio upotrebljivan da se odagnaju insekti koji sišu krv. Većina insekata ne podnosi miris češnjaka, iako postoje neke vrste koje su zapravo privučene češnjakom. Radi se o vrlo jakom prirodnom antibiotiku koji ubija gotovo sve infekcije. Prije nego su antibiotici izumljeni, češnjak je bio jedan od glavnih načina za borbu protiv bakterijskih infekcija. Običaj krvi jest povezan s time, pa je logikom riješen strah od sisatelja krvi putem sadnje češnjaka.

č3
Upotreba češnjaka poznata je diljem svijeta, ne samo kao začin, već i kao način zaštite protiv zlih sila. Čak i na mjestima poput Kine ili Malezije, ljudi na čelo svoje djece mažu pastu od češnjaka vjerujui kako će ih štititi od zla. Na Karibima se češnjak koristi kao zaštita protiv zlih čaranja vještica. U našim crkvama je zabilježeno da se u srednjem vijeku koristio češnjak za tjeranje zlih duhova. Ljudi su u tim vremenima, pa sve do nedavno, znali hodati s vijencem češnjaka oko vrata za svoju zaštitu. Tijekom tog vremena, ljudi su češće nosili češnjak, nego što su ga jeli.
vampire_garlicU filmovima, češnjak je često korišten kao oružje lovaca na vampire. Hollywood ima dugu povijest ponavljanja mitologije vampira i češnjaka. U književnosti Bram Stoker je prvi upotrijebio češnjak da odagna vampire u svom djelu „Drakula“. Mnogi ljudi smatraju da je ideja češnjaka kao pomoći protiv vampira povezana sa sisanjem krvi kao što to rade insekti poput komaraca. Bram Stoker je u svom dobu zasigurno znao za kemijske preparate i sprejeve protiv komaraca na bazi češnjaka.
Prema njegovim napisima, kao i drugom etnološkom građom, upotrijeba češnjaka zahtjeva velike količine ovog povrća i začina. Lanac češnjaka se obijesi na ulazu u kuću, uključujući dimnjake, vrata i prozore. Nekad su se paste od češnjaka mazale i po ključanicama da ne bi zloduh gledao kroz njih. Na taj način su se ljudi uspješno borili ne samo protiv vampira, već i protiv mnogobrojnih insekata i bakterija.
garlicVelika uloga češnjaka jest u preventivi zdravlja, što bi značilo da uključivanjem češnjaka u svakodnevnu prehranu pomažemo organizmu, da se odupre nekim bolestima i promjenama u organizmu, npr. kardiovaskularnim bolestima, tumorima, infarktu i dr. Češnjak usporava rast bakterija, te uspješno uništava bakterije, viruse i gljivice, pa je vrlo učinkovit kao sredstvo protiv prehlada i hunjavica, zatim različitih gljivičnih oboljenja kože i crijevnih infekcija. Znanstvena istraživanja pokazuju da je dobar pri liječenju dijabetesa, raka i bolesti srca. Na srce i krvožilni sustav djeluje pozitivno tako da snižava loš kolesterol i krvni tlak, potiče cirkulaciju i sprečava moždani udar. Čak je jedno njemačko istraživanje pokazalo, da je češnjak pomogao tijelu u borbi protiv virusa HIV-a.
U Hrvatskoj se češnjak sadi tradicionalno svuda, a mi donosimo ekskluzivno nekoliko ponajboljih proizvođača češnjaka u našoj zemlji:

OPG Rendulić – Modruš Eko

SONY DSC

U pravom obiteljskom okruženju, OPG Rendulić je samo komercijalno ime onoga što postoji već preko 250 godina. U početcima se obitelj bavila, osim poljoprivrede, i pilarstvom te mlinarstvom. Gospodarstvo Rendulić nalazi se na vodom bogatom području Josipdola te je također okruženo kvalitetnim i čistim tlom pa se eko poljoprivreda nametnula kao prirodna djelatnost. Svakako se vidi želja za povratkom prirode ljudima koji koriste ekoproizvode te ih povezuju s iskonski čistom ličkom hranom koja je cijenjena od davnina.

Cesnjak_noz2

Tradicija obitelji Rendulić jest proizvodnja domaće hrane. Već generacijama održavaju njive i vrtove na potpuno ekološki način te nastoje to uskoro potvrditi i ekološkim certifikatom na proizvodima. Osim domaćeg ličkog češnjaka, obitelj proizvodi i domaće integralno brašno, krumpir, stare sorte graha i pirovo brašno.

SONY DSC

Obitelj je iznimno aktivna, pomaže drugima u registraciji OPG-a ili registracije starih imanja i vodenica. U Josipdolskom kraju aktivni su u širenju tradicionalnih proizvoda ličkog i ogulinskog kraja, kao i običaja očuvanih u KUD-u Gradina Modruš.

cesnjak_licki

Proizvode obitelji Rendulić možete nabaviti putem njihove stranice ili u zagrebačkim dućanima Grga Čvarak, Veronika, Greencajg, Košara&Kašeta, Voćarna, Kupala, kao i u hotelu Vila Astra, restoranu Viktorija u Ogulinu, te Bio Eko dućanu u Rijeci.

Modrus-eko_banner_velika
OPG Rendulić
Modruški Salopeki 67, 47303 Josipdol
Tel: 047/551-016
Mob: +385914691994
Mail: modrus.eko@gmail.com
Web: http://www.modrus-eko.com

Klečke vještice

Svojim oblikom i gorostasnim izgledom Klek je oduvijek bio inspiracija narodnoj mašti, pa su za njega vezane mnoge stravične priče i legende. Jednu priču zabilježio je u 17. stoljeću Valvasor. Zabilježio je, naime, narodno vjerovanje da se za vrijeme olujnih noći na samom vrhu Kleka, u ponoć, skupljaju vještice, vile planinkinje i vilenjaci iz cijeloga svijeta, a njihovo kolo i vrisak dopiru do samoga grada Ogulina.

klek2

Klek stoljećima privlači putnike i istraživače, a osebujan izgled njegovog vrha raspiruje maštu kao niti jedan drugi vrh u Hrvatskoj. Sa svake strane svijeta pokazuje drugi oblik, a ističe se vršna previjesna stijena. Klek sa 1181 metrom nadmorske visine ne spada među najviše hrvatske planine, ali ga stjenovit vapnenački vrh čini višim i naizgled nepristupačnim. Nekoć je zacijelo ulijevao i strahopoštovanje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Hrbat planine gledan s istoka, iz smjera Ogulina, nalik je golemom okamenjenom divu. Div je polegao na leđa, glava mu je glavni vrh Kleka, a noge uspavanog gorostasa su dvije hridi Klečica. Div se doima kao da je duboko usnuo, no neka druga bića ne daju mu mira za olujnih noći. Legenda kaže da kada oko Kleka sijevaju munje i praskaju gromovi, to vještice pozivaju na sijelo na njegovom vrhu.

vj

Povjesničar i pisac Rudolf Strohal zapisao je krajem 19. stoljeća narodne predaje o klečkim vješticama u obliku priča. Junakinje pripovijetki, coprnice s Kleka kuhaju tajnovite trave i ulja, mažu se s njima, lete na Klek ili jašu slugu do vrha, pustoše gostionice, satima plešu u kolu vještičje plesove, usmrćuju muževe i proždiru djecu… i bave se kojekavim drugim vradžbinama i opačinama. No, mnogi mitovi koje Strohal bilježi kao pučku predaju, uistinu su iskazi žena optuženih da su vještice, te svjedoka i sudaca na stvarnim suđenjima vješticama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj tijekom 17. i 18. stoljeća.

klek4

Klek je na tim suđenjima u vještičjim priznanjima često navođen kao mjesto njihovih sastanaka, i to ne samo u procesima ženama iz Ogulina i okolice, već i primjerice Zagrepčankama. O toj nadalekoj ozloglašenosti Kleka izvijestio je već slovenski povjesničar i znanstvenik Johann Weichard Valvasor u putopisima objavljenim 1649. godine. Neke od žena osuđenih da su klečke coprnice skončale su život na lomači. Jedna od vještica, međutim, prema pučkoj legendi bila je skamenjena. Na ulazu u selo Bjelsko podno Kleka nalazi se kamena hrid nalik gljivi, koju narod zove (Visi)Baba.

Vjestice_do_26_03_1756~0

I dok su progoni i istrebljenja vještica u zapadnoj Europi na vrhuncu u 17. stoljeću, u Hrvatskoj najstrašniji oblici mučenja i pogubljenja žena optuženih da su vještice počinju tek 1698., a kraj im slijedi odredbom carice Marije Terezije iz 1758. godine. U optužbama protiv vještica predbacuje im se da su sklopile ugovor s vragom i općile s njime, pretvarale ljude u životinje, uništavale ljetinu, zavodile muževe… i još mnogo toga što uvijek i nije imalo veze s narodnim sujevjerjem. U pučkim kazivanjima karlovačkog kraja vještice su zapravo često bile tek vile koje su se služile zlobnim čarolijama.

Ali, za inkvizitore toga doba, vještice su bile i travarke i druge žene koje su se bavile “poganskim” liječenjem i iscjeljivanjem, ali i samosvjesne djevojke koje su odbijale biti poslušnice u “muškom svijetu” kojeg su nametali ondašnje plemstvo i crkva. Tako se hrvatski ban Nikola Frankopan za Božić 1620. razbolio u Bosiljevu “… jer su ga vještice svojim čarolijama lišile mogućnosti upotrebe nogu. Bolesniku je došla jedna vještica koja se je hvastala, da će ga izliječiti čarobnjačkim bajanjem i tajnim črolijama…”. To joj navodno nije uspjelo, te je bana izliječio svećenik. Strohal, međutim, ističe: “Ovakve babe vračare imale su u narodu vrlo velik ugled. Njima je narod mnogo više vjerovao no liječnicima. U novije istom vrijeme nestaje baba vračara.”

klek55Kada su sa stijena Kleka “protjerane” vještice, osmjelili su ga se posjećivati ljudi. Tako se 1838. na Klek penje saski kralj i botaničar Friedrich August II. u pratnji ogulinskog časnika Josipa Jelačića, kasnijeg hrvatskog bana. Nakon uspona na Klek 1874. godine, dr. Johanes Frischauf, sveučilišni profesor iz Grazza, sastao se u Ogulinu s časnikom i književnikom Budom Budisavljevićem, te pravnikom i piscom Vladimirom Mažuranićem (sinom hrvatskog bana Ivana Mažuranića). Sastanak je bio poticaj osnivanju Hrvatskog planinarskog društva iste godine u Zagrebu.

Kada dođete na Klek i kada Vas dočeka natpis “Dobro došli u carstvo klečkih vještica”, nemojte posustati. Ako ih ne uplašite i ne razljutite, dopustiti će Vam da budete dio njihovog carstva, te da ih promatrate kako pjevaju, plešu i kolo vode.

Kringa – središte štriguna Istre

Muzej vampira Jure Granda u Kringi projekt je prezentiranja lokalne legende o prvom vampiru zabilježenom vlastitim imenom i prezimenom u europskoj povijesti, Juri Grandi/Granđi. Riječ je o projektu kojeg je, s ciljem obogaćivanja kulturno-turističke ponude toga kraja, započeo Odbor za turizam Općine Tinjan.

kringa3

Kringa je slikovito selo s tipičnim istarskim kamenim kućama, koje se smjestilo pet kilometara južno od Tinjana i dvanaest kilometara jugozapadno od Pazina. Selo je izgrađeno na ostacima prapovijesnog naselja i na kasnijoj rimskoj utvrdi. I danas se na nekim kućama mogu naći kamene ploče s antičkim natpisima. U srednjem vijeku Kringa je bila opasana bedemima koji međutim nisu sačuvani. U središtu mjesta je barokna crkva svetih Petra i Pavla iz 1787. godine.

Krin0011

Jure je bio seljak iz Kringe, tog malenog sela u središnjoj Istri. Umro je 1656. godine, no tu legenda tek počinje. Vratio se kao vampir i terorizirao svoje selo noćima, posebno svoju udovicu, sve dok nije ostao bez glave šesnaest godina kasnije. U jednoj noći 1672. godine, devetoro mještana Kringe, predvođeno seoskim poglavarom i svećenikom, zaputilo se na groblje odlučno da se obračuna s napašću koja je godinama terorizirala selo. Otkopali su grob neumrlog noćnika i u njemu zatekli očuvano tijelo rumenih i nacerenih obraza. Nakon neuspješnog probadanja glogovim kolcem, vampiru je odrubljena glava i grob zatrpan, te je uznemiravanje prestalo.

kringa4

Slovenski autor Janez Vajkard Valvasor pisao je o slučaju Jure Grande u svom poznatom djelu »Die Ehre deß Hertzogthums Crain«, po posjetu Kringi tijekom svojih putovanja. Djelo je objavljeno u Nürnbergu 1689. godine, a sastoji se od 15 knjiga u 4 toma, na 3523 stranice i s 533 ilustracije od kojih mnoge prikazuju život u Istri i istarske krajolike. Juru Grandu spominju i Erazmus Francisci te Johan Joseph von Goerres u djelu »La mystique divina, naturelle et diabolique« objavljenom u Parizu 1855. godine. Priču o Juri Grandu iskoristio je i suvremeni hrvatski pisac, Boris Perić, u svom romanu »Vampir« 2006. godine.

kringa2

Najranije objavljivanje zapisa o slučaju Jure Grande prethodi tzv. vampirskoj epidemiji u Srbiji zbog koje je Marija Terezija tada čak osnovala komisiju za proučavanje problema vampirizma. Prepisivan u mnogim starim zbornicima strašnih priča, slučaj Jure Granda jedna je od prethodnica pojave vampira u europskoj književnosti 19. stoljeća, od novele »Vampir« Johna Polidorija (1819. godina), preko najpoznatijeg vampirskog romana, »Drakula« Brama Stokera (1897. godina). Vampiri se kao književna tema odnosno buduća tema pop kulture javljaju u 19. stoljeću, te se u početku vežu izrijekom uz prostor jugoistočne Europe (Istra, Srbija, Rumunjska). To je prostor koji je tada ponovno postao dio Europe prešavši iz ruku Otomanskog carstva, te je za stanovnika europskog Zapada koji je u to doba već s obje noge zakoračio u industrijalizaciju predstavljao egzotičan Istok što se poklopilo s razdobljem antimodernističkog romantizma. Toj percepciji valja pridodati i viktorijansko englesko razdoblje koje je, barem izvana, nametalo strogo kodificirana pravila ponašanja. Uz načelnu besmrtnost i nadljudsku snagu vampir je lik koji je lišen svih društvenih spona, obaveza ili moralnosti što ga čini vrlo moćnim, a time i privlačnim.

kringa5

Popularnost vampirskih tema traje istom snagom od 19. stoljeća do danas i to svakako predstavlja jak turistički potencijal. Rumunjska to koristi turističkom eksploatacijom starog grada Brana ili izgradnjom tematskog parka »Dracula Park« u Sighisoari. Muzej vampira u Istri korak je u tom smjeru.

Neobičan muzej, koji je u svome mjestu uredio Odbor za turizam Općine Tinjan, izaziva pozitivne reakcije. Posjetitelji su oduševljeni domišljatim grafičkim uređenjem vanjske fasade oko ulaznih vrata. U prvom unutrašnjem predprostoru u maloj suvenirnici mogu se kupiti suveniri, rukotvorine proizvođača s Tinjanštine. Kroz uska vrata posjetitelj ulazi u zamračeni labirint u kojem se upoznaje s pričom o Juri Grandi i njegovoj udovici Ivani. U središnjem se muzejskom prostoru kostimiranim lutkama, mrtvačkim sanducima, glogovim kolcima i batovima, ali i umjetničkim slikama i skulpturama dočaravaju istarske legende o vampirima.

Festival terana i tartufa

Motovun, 24. listopada, 2015.

Festival_terana_i_tartufa_(1)

Općina Motovun i TZO Motovun organizatori su festivala sa geografskim porijeklom – Festival terana i tartufa (TeTa). Festival terana i tartufa (TeTa) je jednodnevna izložba i javna degustacija vina terana i proizvoda od tartufa. Najbolje vino te sorte proizvodi se u okolici Motovuna.

tartufo-bianco-di-alba

Potaknuti blagodatima koje okružuju Motovun, izvrstan teran i tartufi, izvrsna su prilika za predstavljanje i ponudu posjetiteljima mogućnost da okrijepe svoja nepca najfinijim okusima karakterističnim za ovo područje a vinarima i tartufarima da na jednom mjestu predstave svoje proizvode široj publici uz promociju, degustaciju i prodaju svojih proizvoda. Festival se održava u jeseni kad ove delicije dosežu svoju najvišu moć.
Početak izložbe u 12 sati
Dodjela nagrada nagrađenim vinima
Gastro show
16.00 otvorenje izložbe Društva likovnih stvaratelja iz Pazina „U slast“
16.00 klapa „Romansa“ iz Buja
Nastup Limene glazbe iz Buja
Glazbeni program- Kvartet Istria
Županija gost (Vukovarsko-srijemska sa Iločkim podrumima, kulenom i tradicionalnom muzikom)
Izložba i cjelodnevna degustacija
Nagradna igra za posjetitelje
Voditelji programa Kristijan Nemet i Dražen Turina Šajeta
Turistički ured TZO Motovun
Trg Andrea Antico 1, 52 424 Motovun
Tel/fax: 0038552 681-726
E-mail: info@tz-motovun.hr
http://www.tz-motovun.hr

Velika martinjska špelancija

Križevci, 24. listopada, 2015.

heading_heading_100936-Untitled

Martinjski običaji i obnašanje tradicije po Križevačkim štatutima i Koprivničkim regulama u veselim društvima po vinogradima i ugostiteljskim objektima u našem kraju imaju dugu povijest. Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije već tradicionalno organizira Veliku martinjsku špelanciju – sastanak četrdesetak „martinjskih biškupa“ iz cijele Hrvatske. Oni će između sebe izabrati Velikog meštra martinjskog ceremonijala, prvog među jednakima, kojemu će predati pečat i biškupsku kapu.

martinjska

Veliki meštar martinjskog ceremonijala izabire ime pod kojim će obnašati svoj „vinifikat“ narednih godinu dana, propisuje od kada do kada se održava Martinje, po kojim pravilima te izdaje testemoniume ostalim „biškupima“ da idu u svijet širiti «vinovjeru». Po jedinstvenom ritualu oni na kraju krste mošt u vino i vlasniku izdaju „krsni list“ kao dokaznicu da je „poganin“ mošt preveden u finu vinsku kapljicu koja se bude rado pila. Osim u programu posjetitelji mogu uživati i u dobroj kapljici koju će im na degustaciju ponuditi eminentni vinari iz Hrvatske i inozemstva te članovi udruga vinara iz Koprivničko-križevačke županije.

header297265733829mfzxcngkrd

Pozivamo i Vas da nam se pridružite u Križevcima, 24.10.2015. godine (subota) od 11,00 prije podne. Sve informacije možete dobiti u TZ Koprivničko-križevačke županije na tel. 048/624-408 ili mobitel 098/305 – 186 (Krešimir Blažek, koordinator manifestacije).

PROGRAM

11:00 Početak programa na Strossmayerovom trgu, vinari i udruge vinara,
kućne radinosti i ostali izlagači

od 12:00 Mogućnost organiziranog grupnog razgleda grada uz prijavu na
štandu TZ grada Križevaca

13,00 okupljanje martinjskih meštri u Hrvatskom domu, A.G. Matoša 4

14,30 Povorka sudionika Vinode kroz grad (martinjski meštri, kuburaši,
Križevačka djevojačka straža i ostala svita)

15:00 Susret Varoškog suca i Kalničkog kaštelana s Presvetlim i
Cinoberom

15,15 Prijem martinjskih biškupa na Strossmayerovom trgu (gradonačelnik i župan)
– Predstavljanje martinjskih meštri i njihovi pozdravi

15:30 Početak redovne godišnje VINODE uz pucnjeve Kuburaša
– Martinjska meša
– Izbor Velikog meštra martinjskog ceremonijala
– Riječ novog Velikog meštra martinjskog ceremonijala
– Vinifikacija novog Martinjskog meštra – biškupa
– Potvrda novih kandidata
– Podjela diploma i zafalnica

16:30 OBJAVA POČETKA KRŠTENJA MOŠTA
– Krštenje prinesenih mošteva i podjela krsnih listova

17:00 Martinjsko veselje pod šatorom KTC –a uz tamburaše

U slučaju lošeg vremena manifestacija će se održati pod šatorom.

Dani švoja

Umag, Novigrad, Brtonigla, Buje, 20. listopada do 30. studenog 2015.

Svoj-02v

Sjeverozapadna Istra svaki put iznova osvaja gosta opojnim okusima i mirisima, skrivenim mjestima ili manifestacijama. Boravite li ovdje na jesen, iskoristite priliku i kušajte bogatu ponudu jela na bazi ribe list. Ova vrhunska bijela riba lokalno se naziva švoj pa otud i naziv manifestacije.

Svoj-01v

Iz godine u godinu Dani švoja su postali jedan od simbola sjeverozapadne Istre. Potvrdili su to i mnogobrojni posjetitelji koji se s jesenskim danima iznova vraćaju istarskim švojima. U 2014. godini svoje menije je ponudilo čak 16 priznatih restorana i konoba što je siguran znak da su švoje jedni od omiljenijih plodova plavog Jadrana. Dani švoja traju čitavih mjesec dana, no nećete ih zamijetiti kao proslavu na otvorenom, s glazbom i mnogo gostiju. Oni se odvijaju po restoranima i konobama Umaga, Novigrada, Buja i Brtonigle koji tih dana nude menije s najmanje četiri slijeda na bazi lista, i uz to poslužuju kvalitetna vina i maslinova ulja lokalnog područja.

Svoj-03v

Švoj tako postaje nadahnuće, inspirirajući kuhare na nove kreacije i kombinacije – chefovi streme novim dostignućima i puštaju mašti na volju, odnoseći gastronomske doživljaje na nove razine, a sve u slavu plemenitoj ribi svojstvenoj upravo sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka. List tada sja u punom sjaju, i dodaje još jednu dimenziju bogatom tkanju istarske kuhinje.

Odmor u prirodi nadomak metropole

Velika Gorica i Turopolje svojim sugrađanima i gostima nudi brojne mogućnosti bavljenja sportom. Aktivan odmor se može provesti u prirodi na području Turopolja, Vukomeričkih gorica ili Posavine. Posebno je idealna devet kilometara duga poučna staza Šumarica, koja povezuje naselja Krušak i Kozjaču, a laganim se hodom prijeđe za dva sata. Šetnja njezinim stazama vodi kroz šumu, šumske obronke, livade, a duž staze je moguće informirati se o povijesti Vukomeričkih gorica, drvenom graditeljstvu, biljnom i životinjskom svijetu.

large_crop_557

Ovo je odličan kraj za bicikliste, a Turistička zajednica Grada Velike Gorice uredila je više biciklističkih staza koje povezuju povijesne, etnološke i prirodne zanimljivosti. Jezera i šoderice, riječni rukavci uz Savu i Odru, potok Bunu i Lepoglavu, kao i Kupu mame ribolovce, dok su lovci kao kod kuće u šumarcima Vukomeričkih gorica i Turopoljskog luga. Željnima adrelina nude se skijanje na vodi, aeronautika, jahanje i paintball.

tn_link_5=_4_aktivan_odmor-3_ribolov1

Stari Grad Lukavec

www.dvorci.hr

Kad uđete preko praga ulaznih vratiju na kojima dva lava drže grb Plemenite općine turopljske, naći ćete se u starom gradu u kojem se branila i pisala povijest ovoga kraja. Prvi put se spominje 1256. godine kao “caput Lukavez”, no točna godina kao ni mjesto izgradnje nisu poznati. Prvobitna građevina bila je od drveta sa svrhom utvrde za obranu od Turaka. Godine 1481. utvrda dolazi u ruke medvedgradskog gospodara Ivana Tusza.

Jurjevo_2015_-_Stari_grad_Lukavec_75_

Tek 1553. godine Turopoljci su ponovo došli u posjed svog grada koji je tada već bio ruševina. Plemenita općina turopoljska darovala je lukavečku razvalinu Matiji Slatinskom, tadašnjem turopoljskom županu. Nakon njega i sina mu Đore grad Lukavec dolazi u ruke Turopoljaca koji su ga 1612. godine ponovo podigli u drvetu. Na svetu Luciju 13. prosinca 1613. godine tamo je odžano prvo turopoljsko spravišće. Zidani grad kakav danas poznajemo podignut je u 18. stoljeću i jedina je zidana utvrda u Turopolju.

IMG_2049

Dvorac je sagrađen u obliku nepravilnog kvadrata s četiri kvadratične kule. Nad ulaznim vratima dvorca uklesan je grb Plemenite općine turopoljske s postranim lavovima i natpisom Insignia Universitatis nobilium campi Turopolya 1752. U prizemlju su bile prostorije za zatvorenike, stan gradskog čuvara te staje. Na I. katu bila je kapelica sv. Lucije, zatim puškarnice i velika dvorana u kojoj su se održavala plemenitaška “spravišća” – skupštine.
Dvorac pripada tipu ravničarskog kaštela opkoljenog vodom s kulama za bočnu obranu. Od 1749. godine u dvorcu se čuvaju turopoljske povlastice i pečat, opkopi oko grada uređeni su 1762. godine, a odranski župnici služe mise u kapelici sv. Lucije na I. katu.

Ključić Brdo

1979549_431753496957753_1309030708_n

Među brojnim izletištima svakako treba izdvojiti Ključić brdo. Izletište Ključić Brdo obitelji Matković smješteno je na prekrasnim brežuljcima Vukomeričkih Gorica i jedno je od najbližih turističko rekreacijskih centara. Blizu velikog grada, a ipak dovoljno daleko da osjetite atmosferu seoskog života, prekrasne prirode i svježeg zraka.

1150255_337925083007262_2122678010_n

Glavni ugostiteljski objekt izletišta čine dvije sale, jedna veća za oko 250 osoba i manja za 40-ak osoba, tako da u je u ponudi organiziranje svadbenih i raznih drugih svečanosti sa kompletnim jelovnikom. Kompleks izletišta obuhvaća brojne brežuljke, pašnjake, šume, voćnjake i vinograde. Uvijek će Vas dočekati topla dobrodošlica za svakog gosta željnog odomora u netaknutoj prirodi, a raznolike mogućnosti za odmor i rekreacije omogućit će i najzahtjevnijima ugodan odmor i bijeg od svakodnevnih stresova kojima su izloženi u današnjem tempu života.

1518495_412543722212064_2091267571_o

Svakako ne treba zaboraviti domaću hranu. Za svakog gosta pa i onog posebno izbirljivog naći će se bogat izbor hrane iz domaće kulinarske ponude. Uz već spomenutu raznovrsnu ponudu, moramo istaknuti i mogućnost da se nađete u blizini vrlo nam dragih, a nažalost i u današnje vrijeme, sve rjeđe viđanih životinja. U u zoo-parku možete pogledati i uzgajališta divljih svinja, konja, muflona, srna, jelena, fazana, divljih patki i nekih domaćih životinja.

zoo-park-18

Kompleks izletišta rasprostire se na brojnim brežuljcima, pašnjacima, voćnjacima i vinogradima, tvoreći oazu mira i tišine u pitomom kontinentalnom okruženju, te je idealno za izlete obitelji, školaraca, za team building ili vjenčanja. Zimi je ovdje klizalište a posebno se njeguje i Božićna bajka.

1534920_413845868748516_1890431124_o

Jelovnik ovog izletišta pronađite ovdje: http://www.kljucic-brdo.hr/images/jelovnik/jelovnik-kljucic-brdo.pdf

logoIzletište Ključić brdo
Ključićka cesta 118, 10413 Kravarsko
Mob: +385 98 747 309, Mob: +385 98 965 3144
Web: www.kljucic-brdo.hr
E-mail: info@kljucic-brdo.hr

Fotografije: Ključić brdo website i Facebook

Pleso – zračna luka i smještaj

Za većinu stanovnika hrvatske metropole Velika Gorica znači samo jednu stvar – aerodrom. Zračna luka Zagreb, u mjestu Pleso, s radom je počela još davne 1959., kada je izgrađena putnička zgrada i platforma, no pravi početak rada uslijedio je 1962., a 1966. dodan je i kontrolni toranj. Zračna luka je u potpunosti promijenila miran život stanovnika naselja Pleso, koje je tipično turopoljsko mjesto.

pleso_v

Na prostranom polju, pokraj Zračne luke Zagreb, smještena je kapelica Ranjenog Isusa. Ovu kapelu je podigla i opremila Rozalija Plepelić udovica plemića Ladislava Plepelića 1758. g. Njezina današnja vrijednost su dekoracije pročelja. Od hrastovih je greda s tri oltara posvećena Ranjenom Isusu, Žalosnoj Majci Božjoj i Isusovom krunjenju trnovom krunom.

IMG_5445

large_robert_klari_pleso

Na pročelju kapele ispisana je bojom godina 1896. što prema tipu kapele i načinu obrade planjki (drvenih greda) može odgovarati godini izgradnje. Streha je optočena zubcima u obliku kapljica, koje su baš kao i drugi ornamenti na pročelju kapele obojeni bojama hrvatske trobojnice: crven, bijeli, plavi. Zidove interijera krasi Križni put izvornog umjetnika u drvu Mate Mihinice iz Obrezine.

Sobe Aerodrom

16072014208 - kopija

DSCN9495

Samo pedeset metara od ulaza u zračnu luku, u ulici koja se prigodno zove Aerodromska, nalazi se miran kutak za putnike iz cijeloga svijeta. Bogatstvo jezika i zahvale mogu se pročitati u knjizi dojmova, koja je puna pohvale domaćinima. Upravo je to i najbolji doček svakome u novoj državi – ne hladne i iste hotelske sobe, već domaći smještaj koji ocrtava najbolji hrvatski turistički proizvod, a to je prisnost i gostoljubljivost hrvatskog naroda.

DSCN9496

DSCN9449

DSCN9376

Soba Aerodrom je smještaj s tri zvjezdice na prvom katu obiteljske kuće, okružene prekrasnim vrtnjakom. Soba je uređena s krevetom za dvoje i još jednim pomoćnim krevetom. Prostrana kupaona s wcom je u sobi, a gostima se pruža i terasa s pogledom na vrt i park u blizini zračne luke. Soba je opremljena svim modernim uređajima i potrebama modernog putnika.

DSCN9366 DSCN9338

Ljubazni domaćini će doći pred goste na zračnu luku, a kako je domaćica ujedno i završila svoje obrazovanje u turističkom smjeru, ne nedostaje ni stručnosti u pristupu i savjetima za ugodan boravak na Plesu.

22122014362 - kopija

DSCN9454

Aerodromska 1
10410 Velika Gorica
e-mail: rooms_aerodrom@net.hr
Tel: + 385 97 61 61 263
http://aerodrom.wix.com/zdrade-sobe-aerodrom

Sobe Tiban

IMG_5466

IMG_5459

U neposrednoj blizi zračne luke nalazi se kompleks soba obitelji Tiban. Ove prekrasne sobe pružaju udoban i kvalitetan odmor u domaćinstvu. Osim što se gostima nudi besplatan prijevoz s i na zračnu luku, ovdje se mogu iznajmiti i automobili te bicikli. S obzirom na vrhunski smještaj, nije čudo da mnogi piloti upravo odluče prespavati u sobama Tiban.

IMG_5510 IMG_5457

IMG_5474 IMG_5494

Četiri odlično uređene dvokrevetne i jednokrevetne sobe imaju svu potrebu za modernog putnika, od uređenja do tehnike. Uz najavu, omogućuje se i besplatan parking, a tu su i dnevno besplatne novine. Djeca su dobrodošla te se mališanima do tri godine ne naplaćuje spavanje, a ljubazni domaćini će osigurati i dječji krevetić uz nadoplatu.

IMG_5503 IMG_5501

IMG_5500 IMG_5490
U sobama je zabranjeno pušenje, ali zato obitelj Tiban nudi prekrasno uređen vrt i posebnu prostoriju za druženje gdje je pušenje dozvoljeno. Ovdje se može popiti i kava te drugi napitci, te služi kao svojevrstan salon za goste.

IMG_5477

IMG_5450

IMG_5452

IMG_5467

IMG_5493

Ako gosti ostaju duže vremena, te požele doručak, pozvani su u blagavaonicu koja im pruža širok pogled na ruralno Pleso, gdje se lako može zaboraviti užurbanost ne samo zračne luke, već i suvremenog života.

IMG_5516 IMG_5514

Sobe Tiban
Mikulčićeva 15, HR – 10410 Velika Gorica
Tel +385 91 794 4903, +385 91 542 0405
Fax +385 1 6265 626
E-mail: rooms.tiban@gmail.com
http://www.rooms-tiban.com

Sobe Stanić

12166324_1051453918222796_1175126557_n

Potraga za pravim ruralnim okruženjem u blizini zračne luke može stati u sobama Stanić. Na svega dva kilometra udaljenosti od aerodroma gosti mogu upoznati prve čari hrvatskog ruralnog kraja u pitomom Turopolju. Njihovi komentari se mogu iščitati na brojnim stranicama knjige utisaka.

12170586_1051454074889447_1446325539_n  12167838_1051454031556118_1828031617_n

12167833_1051453944889460_1080892677_n

Sobe Stanić odlično su namještene dvokrevetne sobe sa zasebnim kupaonicama i zajedničkim dnevnim prostorom s kuhinjom. Sobe imaju sve tehničke sastavnice za goste, a visoka kvaliteta usluge nadopunjena je i korištenje prostranog vrta s prostorom za sjedenje i opermom za roštilj.

12170451_1051453864889468_2142391228_n

12165954_1051453968222791_95798938_n 12170274_1051453988222789_57070847_n

U okolici se nalaze restorani, barovi i trgovine, a u naselju Ščitarjevo, samo pet kilometara od smještaja, nalazi se i rimska Andautonija. Vlasnici objekta mogu organizirati izlete do obližnjih vinskih cesta i brežuljaka, te pružiti gostima kvalitetan ruralan odmor u ljepotama prirode Turopolja.

10474382_1051453948222793_1129829031_n

SOBE STANIĆ
Klarići 27, Velika Gorica
Tel: +385 1 6262 585, Mob: +385 91 392 5212
E-mail: stanic.zeljka@hotmail.com
https://www.facebook.com/SobeStanic?fref=nf