Jesen u Lici

Zamislite da možete u jednom danu započeti jutro s bogatom platom pršuta i sira, obući tradicionalni kožun ili se upoznati s tradicijom pletenja od vune ovce pramenke, a potom pojesti i bivšu vlasnicu vuna, da bi se sve završilo s upoznavanjem umijeća pečenja rakije, čije prve kapi će Ličani, s tajanstvenim smiješkom pod brkom, pružiti upravo vama. To je moguće na manifestaciji Jesen u Lici

Jesen u Lici je tradicijska manifestacija koja se održava u Gospiću, prvog vikenda u listopadu. Ovogodišnja 17.-a po redu Jesen u Lici održava se od 2.- 4. listopada od 10:00-19:00 sati na Trgu Stjepana Radića u Gospiću, a ulaz je slobodan.U autentičnoj atmosferi brojni posjetitelji će imati prigodu čuti izvornu narodnu pjesmu, ples ličkog kraja i nastupe kulturno-umjetničkih društava županije, ali i vidjeti izradu proizvoda od gline, bukare, tamburice, pletenje košari, predenje vune i sl.

Lici52

Na Jeseni u Lici se predstavljaju proizvodi malih poljoprivrednih gospodarstava (proizvodi od mlijeka, pekmeza, meda, sokova, vina, kolača, sira i dr.), malih poduzetnika i svih onih koji proizvode različite prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode te na taj način čuvaju tradiciju ličkog kraja. 300-tinjak izlagača izlaže isključivo vlastite proizvode tako da posjetitelji mogu iz prve ruke dobiti informacije o načinu pripreme proizvoda, kako se čuvaju i gdje se mogu kupiti, ali i vidjeti izradu proizvoda od gline, bukare, tamburice, pletenje košari, predenje vune.

Jesen u Lici (14)

Na Izložbi sudjeluju i izlagači iz svih dijelova Hrvatske koji izlažu autohtone poljoprivredne, prehrambene, ili ukrasne proizvode karakteristične za podneblje iz kojeg dolaze. Izložba je prerasla u veliku manifestaciju prepoznatu izvan granica Županije, te od 2004. godine Jesen u Lici ima i međunarodni karakter, obzirom na prisustvo izlagača iz BiH, Mađarske, Srbije i Slovenije.

JesenULiciNaslovna

Izlet vlakom u Gospić na turističku manifestaciju Jesen u Lici omogućen je gostima iz Zagreba i Karlovca. posjetiti sajam s prebogatom ponudom eko-etno proizvoda. U programu je i mogućnost posjete prekrasnom Pećinskim parku Grabovača, špilji Samograd i Memorijalnom centru Nikola Tesla u Smiljanu uz promotivne cijene ulaznica.

croatia_lika_karlovac_gospic_events_autumn_in_lika_002

Cijena prijevozne karte za odrasle je 90,00 kuna. Cijena prijevozne karte za umirovljenike i djecu od 6-12 godina je 75,00 kuna, a za djecu do 6 godina prijevoz je besplatan. Polazak vlaka: Zagreb GK je u 7.34-Karlovac 8.11 i dolazak u Gospić je u 10.30 sati. Povratak vlaka: Gospić 17.34 i dolazak u Zagreb GK je u 20.49 sati.

Više informacija:

Turistička zajednica Grada Gospića
Bana I. Karlovića 1
53000 Gospić
Telefon: +385 (0)53 560 752
Fax: +385 (0)53 574 784
Email: t.z.gospica@gs.t-com.hr
Turističko Informativni Centar
Telefon: +385 (0)53 560 754
Email: ticinfogs@gmail.com
Radno vrijeme:
PONEDJELJAK – PETAK: od 07:00 do 19:00 sati

Donosimo i program događanja:
1. listopada 2015. godine (četvrtak)
Konferencija: Poslovni uzlet Grada Gospića
9.30 Otvorenje Konferencije
11.00 Besplatne edukacije za poduzetnike :
• Kako plasirati poljoprivredne proizvode na tržište i za to dobiti novac iz EU fondova?
• Kako financirati početak i razvoj poslovanja te na koji način financirati ulaganja u kontinentalni turizam,
• Kako napisati kreditni zahtjev
12.40 Besplatne edukacije za poduzetnike:
• Načini razvoja ruralnog i kontinentalnog turizma u Ličko-senjskoj županiji
• Kako osvojiti tržište učinkovitim i povoljnim oglašavanjem na Googleu i Facebooku
• Ured u oblaku – uz Cloud usluge ured je tamo gdje ste vi
14.30 Zatvaranje Konferencije

2. listopada 2015. godine (petak)
10.00 Početak prvog dana Izložbe Jesen u Lici
10.00 Nastup Puhačkog orkestra Grada Gospića i mažoretkinja Grada Gospića
/Trg Stjepana Radića/
11.00 Svečano otvaranje Izložbe Jesen u Lici
/Glavni šator – Himnu izvodi Pjevački zbor Vila Velebita Gospić/
11.30 Nastup KUD-a
11.30 Otvorenje Izložbe Hrvatskih Šuma „Šuma okom šumara“
/ izložbeni prostor Hrvatskih šuma /
12.00 Otvorenje „Sajma poslova“ Ličko-senjske županije
/ izložbeni prostor Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Gospić /
12.30 Nastup KUD
14.30 Nastup KUD-a
16.30 Nastup KUD-a
17.30 Nastup KUD-a
19.00 Zatvaranje prvog dana Izložbe
20.00 Izbor miss Ličko-senjske županije za miss Hrvatske
/Kino Korzo, Gospić/

3. listopada 2015. godine (subota)
10.00 Početak drugog dana Izložbe
10.00 Izložba Hrvatskih šuma „Šuma okom šumara“
/ izložbeni prostor Hrvatskih šuma /
10.00 Otvorenje 6. Izložbe ovaca Ličko-senjske županije
Organizator Udruga uzgajivača ovaca Lika – Gospić, HPA i
Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza
/parkiralište HAK-a Gospić, Ulica popa Marka Mesića/
10.30 Nastup KUD-a
11.45 Nastup KUD-a
12.00 Proglašenje najbolje ocjenjenih grla na 6. izložbi ovaca Ličko-senjske županije
/glavni šator/
12.30 Nastup KUD-a
13.00 Rezultati 13. ocjenjivanja meda i uručivanje nagrada
Rezultati 9. ocjenjivanja sira i uručivanje nagrada
Rezultati 7. ocjenjivanja rakije i uručivanje nagrada
13.45 Nastup KUD-a
15.30 Nastup KUD-a
16.30 Nastup KUD-a
17.30 Nastup KUD-a
19.00 Zatvaranje drugog dana Izložbe
20.00 Svečano večernje događanje – dodjela nagrada najuspješnijim izlagačima
na izložbi Jesen u Lici, dodjela nagrada TZ Grada Gospića – Zeleni cvijet,
modna revija „Etno Mara“, Gačanka, Goranske vunarice /
glazbeni gost – Razbijači čaša (promocija novog albuma)/
/Kino Korzo, Gospić/

4. listopada 2015. godine (nedjelja)
10.00 Početak trećeg dana Izložbe
10.00 Izložba Hrvatskih šuma „Šuma okom šumara“
/ izložbeni prostor Hrvatskih šuma /
11.30 Nastup KUD-a
12.30 Nastup KUD-a
13.30 Nastup KUD-a
15.00 Nastup KUD-a
15.30 Dodjela priznanja izlagačima
17.00 Zatvaranje Izložbe

OSTALA DOGAĐANJA:
demonstrcije: pečenje rakije, izrada uporabnih proizvoda od gline, tokarenje – izrada suvenira od drveta
cjelodnevna radionica za djecu
Organizirani izleti :
– MC Nikola Tesla – Smiljan,
– Pećinski Park Grabovača – Perušić
– Spomen dom dr. Ante Starčević

Dani voća

Đurđevac, 3. i 4. listopada 2015.

voće1

Ovogodišnja 17. po redu manifestacija Dani voća Koprivničko-križevačke županije održati će se 3. i 4. listopada 2015. godine u Đurđevcu u organizaciji Koprivničko-križevačke županije, Grada Đurđevca, Savjetodavne službe Koprivničko-križevačke županije, Udruge voćara i proizvođača voćnih prerađevina Koprivničko-križevačke županije, Turističke zajednice grada Đurđevca te PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja.

voće3

Manifestacija će i ove godine biti podijeljena u dva dijela. Prvog dana manifestacije stručnjaci s područja voćarstva održat će predavanja za voćare koja će se uglavnom odnositi na mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., mogućnosti ostvarivanja bespovratnih sredstava i obveze voćara pri stavljanju njihovih proizvoda na tržište, dok će drugi dan manifestacije biti izložbenog i prodajnog karaktera.
Već tradicionalno i ove godine tiskat će se i katalog Dana voća u kojem će se predstaviti proizvođači voća s područja Koprivničko-križevačke županije.

Brušane, Rizvanuša i Bužim – biserje podvelebitskih sela

Brušane su prastaro velebitsko naselje smješteno na 586 m nad morem u dolini zvanoj Dugopolje uz prometnicu koja iz Ličkog polja preko središnjeg dijela Velebita vodi u Karlobag. Tom se cestom od starine, već u doba Rimljana odvijao živ trgovački promet između Vegiuma – Baga i ličkog zaleđa. Cijeli kraj obiluje bujnom šumskom vegetacijom i izvorima zdrave vode, među kojima su osobito poznati: Rimsko vrelo, Pavlinovo vrelo, Košna voda, Škvadra i Zobine. Rimsko vrelo obnavljano 1936. atraktivno je i za današnje turiste, ali ga treba renovirati uz popratne sadržaje. Predturska crkva Sv. Martina bila je po oslobođenju Like od Turaka ruševina. Krajem 17. stoljeća ovdje se spominje nova crkva Sv. Martina biskupa što je dokaz da je selo bilo brzo naseljeno. Brušane su sve do 1807. bile kapelanija i filijala smiljanske župe.

IMG_4791 Supružici Marta i Jakov Tonković
(foto desno: Naša Lika)

U doba vojne krajine u Brušanima je bila nadporučnička postaja koja je bila uključena u vojnu poštansku službu. Civilna pošta u Brušanima otvorena je tek 16.listopada 1886.g.a telegraf je proradio 5.listopada 1900. Prvi poštar o kojem postoji opsežna dokumentacija je ugovorni poštar Jakov Tonković(1858.-1925.),umirovljeni kotorski žandarmerijski stražmeštar nesvakidašnje biografije. Riješenjem ministar pošte i telegrafa,Tonković je postavljen za poštara sa službom 4.siječnja 1927.g.,uz uvjet da položi stručni ispit i što je učinio pred ispitnim povjerenstvom 22.kolovoza iste godine.Novi poštar imao je tada 69 godina ali su njegove kvalifikacije bile osobite. Osim što je bio“Tamo zavičajac“…“svršio 5 razreda pučke škole, podčasničku školu 1879.g./80.g. kod 79.pješ.puka (austrougarska vojska),ispit za zapovjednika stanice 1884. dobrom uspjehom, ispit kotarskog žandar-zapovjednika 1894.g. vrlo dobrim uspjehom. Plivač,dobar jahač i odličan gađač“. Osim tih kvaliteta,navedeno je da“govori i piše“ njemački dobro, hrvatski potpuno, talijanski i mađarski donekle, pismeni sastavci u njemačkom dobri, hrvatskom vrlo dobri, znade ćirilicu čitati i pisati“. Nakon njegove smrti 1935.g.privremeni ugovori upravitelj postala je njegova kći Dragica Tonković(r.1910.).

38_Velebitski_ustanak_Brusane

Ovo je povijesno poznato mjesto, jer se 7. rujna 1932. u Brušanima dogodio Velebitski ili Lički ustanak. Dana 14. srpnja 1942. partizani su zauzeli Brušane i Trnovac te u Brušanima zapalili župnu crkvu i župni stan. Spomenik Velebitskom ustanku nalazi se na mjestu gdje je nekoć bila žandarmerijska stanica u Brušanima. Velebitski ustanak baca i drugo svijetlo na pojam riječ “ustaša”, pripadnika organizacije koja je osnovana i organizirana kao posljedica nepodnošljive velikosrpske diktature nad hrvatskim narodom.

1_Brusane_Kalvarija_Velnacka_glavica

U Brušanima tri su svjetski čuvena geološka smjestišta koja često posjećuju geolozi s ciljem znanstvenih istraživanja: Kalvarija ili Velnačka glavica, Paripov jarak i Košna vrelo.

Brušane nude dvije prekrasne kuće za odmor.

Kuća za odmor Brušane

 

IMG_4830

Usred mjesta Brušane, u kući sagrađenoj 1922. godine, nalazi se prostor namijenjen ljubiteljima prirode i seoskog mira, uređen u starinskom stilu. Obitelj Došen, koja je vodila ovo domaćinstvo, bili su poznati mlinari u Brušanima, a njihov je mlin na potoku Suvaja i dalje očuvan. Nedaleko same kuće obnovljen je cijeli mali prostor za uživanje na otvorenom. Uz mlin, koji ovdje stoji još od davne 1885. godine, nalazi se tipična brvnara i drvena nadstrešnica gdje gosti mogu uživati i gdje se nalazi peka za janjetinu i odojak. Vlasnici mogu ispeći janje i za izletnike, te im pružiti ugodan prostor na rubu polja ispod bliskih obronaka Velebita.

IMG_4794

IMG_4797 IMG_4809

IMG_4806
Sama kuća ima na raspolaganju kuhinju s blagavaonom, dnevnu sobu i dvije spavaće sobe, kupaonicom s WC-om, s peći na drva. Obitelj se bavi šumarstvom i ovčarstvom, pa stoga ni ne iznenađuje umješnost u drvu, kao i ponuda za goste koja se sastoji od janjetine, ličkog sira škripavca, krumpira, mlijeka i rakije.

IMG_4850 IMG_4839

Ovo je svakako idealno mjesto za ljetno uživanje na ugodnoj temperaturi, jer je prva morska obala udaljena tek 28 kilometara. Zimi je ovdje prava idila, a planinari i lovci mogu uživati u šumskim stazama tijekom čitave godine.

IMG_4832

IMG_4863

IMG_4821

IMG_4820
Kuća za odmor Brušane
Brušane bb 23
Tel: +385 (0)98 349 108
email: serdar.katarina1@gmail.com

Kuća za odmor Petrlić

IMG_5148

IMG_5136

Seosko domaćinstvo obitelji Petrlić u Brušanima divan je spoj starine i prirode. Nalazi se na velikom imanju koje obiluje poljem, voćnjakom i šumom. Ovdje se planira proširiti ponuda i napraviti ljetni kamp. Vlasnik domaćinstva Ivica Petrlić je rođen na samom imanju i poznaje ga u dušu.

IMG_5138IMG_5126
Kuća ima dvije spavaće sobe, kuhinju s blagavaonom i dnevnim boravkom, prekrasnu okućnicu s drvenim stolom, a uz nju je i stara štala, vanjska kuhinja, te prostor idealan za dječju igru.

IMG_5131

IMG_5153

IMG_5154

Domaćinstvo se otvorilo ove godine i ima velikog potencijala u svim godišnjim dobima. Osim za obitelji i samce, ovo je idealno mjesto odmora za lovce i planinare, kao i za ljubitelje ruralnog odmora. U Brušanima se mogu pronaći tradicionalni lički gastronomski proizvodi koji će oplemeniti svaki boravak u ovom velebitskom kraju.

IMG_5159

IMG_5157
Kuća u domaćinstvu Petrlić
Brušane 40
Mob: +385 (0)98 166 0878
ivicapetrlic58@gmail.com

Rizvanuša je naselje pod Velebitom. Dobila je ime po Rizvan agi Senkoviću. Rizvanuša pripada pod župu sv. Martin u Brušanima. U malom tipično ličkom selu, nadomak Gospića smješten je Pustolovno-Izletnički centar Rizvan City koji nudi mnoštvo jedinstvenih i atraktivnih sadržaja. Iz Rizvanuše se stere prekrasan pogled na lanac Velebita, od Gospiću primarnog vrha Visočice pa sve do vrletnih vrhunaca Svetog brda na Južnom Velebitu.

IMG_4869

Kuća za odmor Šaban

IMG_4870

IMG_4871

IMG_4876
U Rizvanuši se nalazi kuća za odmor obitelji Šaban, prekrasno uređen dom s još ljepšim pogledom na Velebit. Ova velika kuća namijenjena je većem broju ljudi u ugodnijem okruženju.

IMG_4888

IMG_4890

IMG_4896

U prizemlju kuće nalazi se kuhinja s blagavaonom u tipičnom ličkom stilu kamene gradnje. Ovdje se mogu provesti mnogobrojni ugodni trenuci, a za lijepa vremena ispred kuće je i mala terasa otkuda se može uživati u pogledu na široko polje i velebitske vrhunce.

IMG_4906

IMG_4912

IMG_4909

Na katu se nalazi prostran dnevni boravak s predivnim namještajem i mnogobrojnim zanimljivim detaljima, među kojima je i slika starih vlasnika kuće, djeda i bake koji su ovdje obitavali u minulim vremenima. Pored je još jedna blagavaona, a drvenim stepeništem se dolazi na gornji kat gdje se nalaze spavaonice i još jedna manja kuhinja.

IMG_4920

IMG_4921

Kuća obitelji Šaban zasigurno je jedna od najljepše uređenih kuća na području grada Gospića, barem za one koji žele nešto više od klasičnih ruralnih ličkih starina. Ovo je idealno mjesto za odmor veće skupine ljudi, za proslave rođendana i blagdana, kao i za trajniji boravak u prekrasnom podvelebitskom kraju.

IMG_4923

IMG_4883
Kuća za odmor Šaban
Rizvanuša 26
Mob: +385 (0)98 911 88 68
Apartmani.saban@gmail.com

Bužim se 13 km sjeverozapadno od Gospića duboko uvukao u obronke Velebita i smjestio se na 578 m nad morem. Bogat je izvorima zdrave vode koja teče iz 23 vrela. Sva se ta vrela slijevaju u potok Bužimčicu, a Bužimčica u Bogdanicu, te ova opet u Novčicu. Najstariji stanovnici Bužima bili su ilirski Japodi. U srednjem vijeku kraj su naselili Bužani, snažno hrvatsko pleme koje je osim Bužima naselilo još neka mjesta u Hrvatskoj i BiH.

dolina 1

Ime je dobilo po Bugi jednoj o sestara koje su po predaji s sedmoro braće (Kosenc, Lovelos, Klukas, Muhlo, Hrvat, Tuga i Buga) iz Crvene Hrvatske doselili u našu domovinu. Crkva Sv. Terezije Avilske sagrađena je godine 1889. dok je starija crkva bila udaljena tek kilometar od današnje na mjestu zvanom crkvina uz put što vodi u Kalinovaču i Pazarišta. Na kamenoj ploči uklesanoj u zid kraj glavnog oltara stoji da je “ova crikva građena kad je vlado papa Lav XIII., car Franjo Josip I., biskup Jure Posilović posveti crkvu u Bužimu 7. 7. 1890. g.”

Sanjam Liku

dorucak

boravak kuhinja

bazen

Sanjate li Liku? Ponekad je dolazak u ovaj legendarni kraj pod pitanjem da li je to san ili java. Ali na imanju u Bužimu san postaje java i obrnuto.

boravak

kuhinja

bicikli

Drvena kuća veličine 110m2, s vanjskom oplatom od smreke, izolacijom od mineralne vune, unutrašnjom oplatom i podovima od ariša, sve zaštićeno prirodnim uljima i voskom, izgrađena na mjestu bez negativnih zračenja od podzemnih voda, pruža vrhunski komfor za 6-9 osoba (3 pomoćna ležaja, 2 u sobama, 1 u boravku).

kupaona kat

mala soba

planinska kuća

Prizemlje s boravkom, blagavaonicom i kuhinjom, predprostorom s tušem, wc-om, spremištem i drvenim trijemom, kao i visoko potkrovlje s 3 spavaonice (2 s bračnim krevetima, 1 s dva odvojena ležaja + 2 pomoćna), kupaonicom s hidromasažnom kadom, balkonom, samo su jedan dio ovog sna. Drugi su netaknuti pašnjaci i njive gdje se i dalje ekološki uzgajaju lički proizvodi.

spavaca soba

travnjak

trijem

Domaća jaja, kravlji sir, mlijeko, krumpir, ličke kobasice i špek, rakiju šljivovicu možete kupiti u neposrednoj okolici kod gostoljubljivih domaćina. Velebit je na dohvat ruke, pa je ovo ljeti odredište pustolova i planinara, a zimi udoban i čaroban dom u sniježnoj idili.

tuš

vlasnik

Kuća za odmor Bužim
Zoran Popović,
Tel: +385 (0)1 3668 290
Mob: +385 (0)91 11 10 445
zoran@paletedesign.hr
www.sanjamliku.com

Smotra istarskog tovara

Svetvinčenat, 4. listopada 2015.

Smotra istarskog tovara je manifestacija koja se održava u selu Juršići od 2005. godine u organizaciji udruge „Istrijanski tovar”. Od 2009. godine manifestacija se održava na državnoj razini, s ciljem očuvanja istarskog magarca, ugrožene domaće životinje gotovo iščezle iz svakodnevnog života istarskog seljaka.

07.10.2012.8.magarci u Juršicima - FOTO BASSOPhoto: Basso Company

Na natjecanju za najljepše grlo sudjeluju tovari iz Istre, Kvarnera i Dalmacije, a ocjenjuje se skladnost tijela, dlaka, visina. Tovari i njihovi vlasnici sudjeluju u atraktivnoj utrci “Trka na tovari” kroz mjesto Juršiće. Manifestaciju prati bogat zabavno kulturni program uz izlagače domaćih proizvoda i originalnih suvenira. Razvojem ruralnog turizma tovar se vratio u mnoga domaćinstva i privlači pozornost domaćih i stranih posjetitelja svih uzrasta.
Više informacija:
Turistička zajednica općine Svetvinčenat
Svetvinčenat 20
telefon: +385 (0)52 560 349, mobitel: +385 (0)91 4468 081
e-mail: info@tz-svetvincenat.hr
http://www.tz-svetvincenat.hr

Bogatstvo ličke gastronomije

Suživot ljudi i prirode u Lici očituje se i u tradicionalnoj ličkoj hrani. Lika je poznata po provjerenoj i domaćoj hrani, često iz vlastitog vrta jer malo koji Ličanin nema komadić zemlje ili koju voćku. Ličani su se u prošlosti većinom bavili stočarstvom, poljoprivredom, mlinarstvom, šumarstvom, a sve to je određivalo način prehrane i pripreme jela. Zbog takvog teškog fizičkog rada, ali i zbog klimatskih obilježja, lička je kuhinja temeljena na kaloričnim i teškim jelima.

Okusi-like-5

Središte tradicionalne ličke kuće bilo je ognjište- tu se u rukačama, zemljanim loncima, čuvala hrana. Kruh je bio kukuruzni a lončari su od zemlje radili pekve (peke). Uz kruh je osnovica obroka bila palenta kuhana od kukuruza, zobi, ječma i prosa, a začinjavala se mašću ili kiselim mlijekom.

Mozail-lika-gastro6

I danas se u slijedovima ličke večere obrok započinje poznatim ličkim sirom škripavcem. Škripavac je najčešće kravlji sir (ponegdje i kozji) koji je osobit po tome što se procijeđeno mlijeko siri neposredno nakon mužnje. Ima mali udio soli i blag okus, a sir doslovno škripi pod zubima zbog čega je dobio ovaj naziv. Uz škripavac svi Ličani će istaknuti basu, posebnim postupkom pripremljen sir od ovčjeg mlijeka koji je čisti okus Like. Uz to se poslužuje dimljena slanina, lički pršut ili šunka, a toplina domaće pogače i uštipaka podsjeća na toplinu doma u hladnim i tamnim ličkim večerima.

Meso-mdlijecni

Janjetina je tipična lička gastronomska priča. Generacije koje su putovale iz Dalmacije za Zagreb, a još više iz kontinentalnih hrvatskih krajeva prema moru zaustavljale su se na ličkim magistralama i uživali u blagodati klasične janjetine na ražnju koja je svojim osebujnim i masnijim porcijama određivala posebnost ličkog okusa od onog dalmatinskog, krčkog ili paškog. Lička pramenka je odgojila generacije Ličana koje su od te plemenite i čvrste životinje dobivali mlijeko, vunu i meso, a koja je tijekom stoljeća postala posve aklimatizirana na ličku klimu.

Poslavljeni-4

I dok je janjetina na ražnju izraz gostoljubljivosti, u svojim kućama Ličani prave janjeće juhe, često sa suhim mesom ili suhe plećke bravetine u kiselome kupusu ili kiseloj repi. Kupus je praktično svakidašnji dodatak tradicionalnom ličkom obroku, a uz rebarca i kobasice daje dovoljno energije za rad. Zimi se također jede grah, repa i koraba. Na ražnju ili ispod peke nađu se i pokoja jaretina i osobito odojak, a običaj čuvanja krava također ima svoj izraz u punjenim telećim prsima.

Krumpir-gastro-lika

Lički krumpir vodi svoju borbu za europsku prepoznatljivost, a nema Ličana koji će izbaciti krumpir iz svoje prehrane. Kad se nareže na polovice i nasoli, te se peče u pećnici nastanu poznate ličke pole ili police, no krumpir se priprema na sve načine. Pogodnost ličkog tla za crveni i bijeli krumpir izuzetna je, a ta je namirnica postala jednom od najzastupljenijih u Lici.

Okusi-Like-vrganji2 Okusi-like-6

Lički je kraj mamac za lovce i nije čudo da su razna jela od divljači sastavni dio ličke prehrane. Odresci od vepra ili medvjeda imaju svoju prethodnicu u pršutu od jelena ili vepra. Blizu rijeka, osobito na Gacki, služe se pastrva i žabe. Šuma je i voljeni izvor gljiva, a vrganji, smrčci, bukovače, pečurke i blagve trajno su voljene poslastice ličkog jelovnika.

krumpir-povrce-fokusi

Mnogobrojna lička prostranstva, dabri, dulibe i padeži na Velebitu, kao i mirisno smilje u podvelebitskim naseljima mjesta su gdje pčele neumorno proizvode ljekovite medove. Šume i livade su najčešća mjesta za proizvodnju meda, a prevladava lipa, bagrem, kesten, a ponegdje se može naći i lavanda te kadulja. Šuma i šumarci su također izvorišta brojnih šumskih bobica i voća koji se marljivo spremaju u obliku džemova i pekmeza.

povrce-okusi1

drenjin-kupina-ogkusilike

Odraz prirodnog okruženja može se pronaći i u slasticama. Najčešće se u starim domaćinstvima radila masnica odnosno masno tijesto punjeno lukom, sirom, pršutom ili slatkim sirom sa suhim grožđem, ali se udomaćila i izrada pita krumpirača, zeljanica, uštipaka i savijača.
Iako je Lika odnedavno poznata po vrsnom pivu, temeljenom na odličnoj velebitskoj vodi, ona je ipak prepoznatljiva po rakiji.

Poslavljeni-3

A među rakijama je neprikosnovena kraljica šljivovica, rađena od ličke bistrice, najbolje šljive ličkog područja. Pečenje rakije postao je već folklorna baština Like i narodni običaj koji uključuje rad cijele obitelji, a potom veselje čitavog sela.

(Slike: Lika Gastro)

Izdvojeni restorani Gospića i okolice:

Restoran Bistro Lipa

IMG_5124 IMG_5125

Marendati se u Gospiću može na raznim mjestima, ali ugoda restorana Lipa, na izlasku iz Gospića prema Bilaju daje dašak lovačkog ambijenta. Obitelj Crnković već nekoliko godina ovdje poslužuje svakodnevna jela, a po narudžbi se može okrenuti i janje ili odojak na ražnju. Mirno okruženje i velik prostor idealni su za uživanje u domaćim specijalitetima u društvu prijatelja i obitelji. U ponudi su i apartmani te sobe.

dsc_7895

Marende se nude po iznimno povoljnoj cijeni, unatoč svakodnevnim svježim namirnicama u restoranu. Osim omleta, juha i špageta, ponuda se sastoji od naravnih svinjskih i telećih odrezaka, bečkog i zagrebačkog, ali i ličkog odreska u umaku i specijaliteta kuće, odreska Lipa u umaku. Tu je i roštilj, a marende se sastoje od svakodnevnih jela, među kojima izdvajamo ličku šniclu u umaku, svinjske i juneče gulaše, zelje s mesom, plućice i razna druga gotova jela. U ponudi su i pastrve te lignje i oslić.

5

Jednostavnost je dobitna kombinacija u Lici jer malo tko ne bi poželio ličku specijalnost, a to je dobar komad mesa uz pratnju domaće uzgojenog povrća. U tom smislu je i restoran Lipa mjesto ne samo janjetine i odojka, već i svakodnevnih jela koje zapravo čine naš tipičan jelovnik.
RESTORAN BISTRO LIPA
Bilajska 59, 53000 Gospić
Tel: 053/560-049

Restoran Ante

IMG_5218

Povijesno rasuđivanje obitelji Mraović ne može doći u pitanje ako se posjeti restoran Ante u istoimenom hotelu u Gospiću. Naime, na velikom staklenom zidu urezani su likovi Ante Starčevića, Franje Tuđmana i Stjepana Radića, sve sudbonosaca hrvatske prošlosti. Među njima su i lovački trofeji ličkih šuma, medvjedi i jeleni, što sve dodaje čaru gorske Hrvatske koji se može pronaći u jelovniku.

IMG_5205

Ta gastronomska pustolovina može započeti hladnim zakuskama, među kojima se ističu pršut i lički škripavac, ali i odličnim juhama. Kao i u brojnim drugim kontinentalnim hotelima, i ovdje se može naći dašak Sredozemlja na temelju talijanskih jela, rižota i špageta, a u skladu sa spojem primorja i kontinenta tu se mogu naći i bogata mesna jela, punjena ili u obliku odrezaka. Ipak treba istaknuti biftek Lika, koji se radi u zanimljivom umaku od zelenog papra, kao određen gastronomski probitak u posljednjih desetak godina. Osim toga tu je teleći odrezak Ante, varijanta zagrebačkog odreska, ali u puno ukusnijoj kombinaciji telećeg odreska punjenog sirom i pršutom. Nezaobilazno je tu i roštilj.

IMG_5215

Teletina dolazi i ispod peke, s krumpirima i kruhom, kao i hobotnica. Osim popularnog mješanog mesa, ističe se plata Lika, namijenjena dvjema osobama, s punjenim svinjskim odreskom, pilećim ražnjićima, roštilj kobasicama, telećom šniclom, ramstekom te s policama, dajući tako dašak ličke tradicije. Restoran hotela Ante je i jedno od rijetkih mjesta gdje možete pojesti standardni kontinentalni doručak, a za desert se služe palačinke i savijače.

IMG_5200 IMG_5212

Hotel Ante
Adresa: Jasikovačka ul. 11, 53000, Gospić
Telefon:053 570 570

Lički velikani – Tesla i Starčević

Nema djeteta u Hrvatskoj koje nije čulo za imena dr. Ante Starčevića i Nikole Tesle. Obojica su rođeni u bližoj okolici Gospića, a njihove rodne kuće danas su pretvoreni u spomen domove i memorijalne centre koji su česta odredišta turista.

tesla tesla3

Nikola Tesla (Smiljan, 1856. – New York, 1943.) jedan je od najvećih izumitelja dvadesetog stoljeća. Rođen je u Lici. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Smiljanu, Gospiću i Karlovcu a studirao je u Grazu u Austriji.

tesla10

Njegovi izumi na području elektrotehnike i otkrića iz fizike, ostavili su snažan pečat ne samo na svjetsku znanost, već se njihova primjena odrazila i na poboljšanje kvalitete života uopće, zbog čegao je stekao titulu „čovjeka koji je izumio 20. stoljeće“. Među ostalim, izumio je motor na izmjeničnu struju, što je temelj današnje pogonske elektrotehnike. Dok je njegov kolega Thomas A. Edison zagovarao istosmjernu struju, Tesla je otkrio višefaznu struju i transformator, čime je omogućio jeftino prenešenje struje visokog napona na velike udaljenosti te njezinu masovnu primjenu.

tesla4

Smatra ga se ocem radiotehnike, iako je za njegova života zasluge na tom području prisvojio Marconi. Nepravdu je ispravio 1943. Vrhovni sud SAD-a presudivši da Tesli pripada primat na polju radiotehnike ali se, unatoč toj zadovoljštini, radio i danas veže uz Marconija. Otkriće radioveze smatrao je jednim od svojih najvećih izuma.

tesla5 tesla2

Bavio se i bežičnim prijenosom energije (posljednji njegov veliki projekt bila je gradnja divovskog tornja na Long Islandu), otkrio je X zrake i elektron a svojim izumima bio je preteča i modernih oružja poput krstarećih projektila, te Interneta, jer se još prije stotinu godina zalagao za ideju „svjetskog sustava za povezivanje komunikacija u jedan sustav“. Ostavio je više od 700 patenata a mnogi njegovi izumi još su obavijeni velom tajne. Čovjek koji je prokrčio put tehnološkom razvoju modernog doba umro je u New Yorku bez javnog priznanja, pomalo zaboravljen i osamljen. O toj nepravdi prema ovom „čarobnjaku struje“ govori činjenica da su čak tri Nobelove nagrade dodijeljene pronalascima kojima je pionir bio Tesla – J. J. Thompson dobio ju je za otkriće elektrona, W. Röntgen za otkriće X-zrake i G. Marconi za pronalazak radija. Tesla ipak posljednjih desetljeća postaje svojevrsna znanstvena ikona. U njegovu čast jedinica za magnetsku indukciju nazvana je tesla a u suvremeno doba i brend automobila na električni pogon. Zanimljiva je činjenica da je govorio tečno osam jezika.

tesla7

Priču o ovom čovjeku ispred svih vremena može se doživjeti u Memorijalnom centru Nikola Tesla u njegovom rodnom Smiljanu, o čemu nam govori i njegov voditelj Mile Čorak:


Informacije i najave
MC Nikola Tesla
– Za grupne posjete poželjna je najava na:
Tel: +385 (0)53 74 65 30
Fax: +385 (0)53 74 65 38
mcnikolatesla@mcnikolatesla.hr
http://www.mcnikolatesla.hr
Ante Starčević (23. svibnja 1823. – 28. veljače 1896.) svakako je jedna od najvećih i najzaslužnijih osoba u cjelokupnoj hrvatskoj političkoj povijesti, a ovih dana slavi se 109. obljetnica smrti čovjeka kojega s pravom zovemo Ocem Domovine.

Starcevic gospic-41

Rodom iz Velikoga Žitnika u Lici, još kao malo dijete u domu Starčevića naučio je ljubiti domovinu svim srcem. Antin otac, Jakov Starčević, najmlađi sin žitničkoga kneza Filipa, bio je čovjek rijetke duševnosti, vrela srca, duboke osjećajnosti, ali i mudrosti te duhovnih šala po kojima je bio poznat u cijelome Žitniku. Jakov je uzeo za suprugu djevojku Milicu iz pravoslavne kuće Bogdana iz Široke Kule, malena naselja sjeveroistočno od Gospića. Jakovu i Milici u staroj sirotinjskoj kući Starčevića rodio se sin Ante, uz brata Jandru i dvije sestre.

starcevic-kuca

Ante je bio visoka ljudina, markantnih crta lica, bujne tamne kose, crn, crnih očiju. Djetinstvo je proveo kao i sva lička djeca bos, slabo odjeven te je od djetinjstva bio naviknut na oskudicu – što je ostavilo jake tragove u njegovom tjelesnom ustroju i duši. Odatle boležljivost od koje posebno pati i za školovanja i u svojoj prvoj muževnosti. Kao što je od majke baštinio tijelo, od oca je dobio mnoga psihička svojstva; prije svega smisao za šalu i umnost.

ante-starcevic

U domu Starčevića živjelo se strogo po pravilima tradicije, te je već u ranoj mladosti naučio voljeti zemlju koju je ljubio srčano te je o njoj govorio kao o ljubljenoj ženi, sa zanosom i vjernošću. Dakle, još u Žitniku oblikovan je kostur karaktera Ante Starčevića. Sa trinaest godina odlazi u Karlobag sa stricem Šimom, gdje mu stric pruža svoja politička shvaćanja i nazore, te osjećaj narodnoga jezika, poštovanja njegove starine, oporbu protiv novotarija. Tamo će oblikovati svoj jezik na jednom višem stupnju od stričeva i steći sklonost prema književnosti. Od strica stječe i prve šire pojmove o narodu, njegovim težnjama, njegovim protivnicima, pojmove o tome što je narodno pravo, kako je bilo nekada i tko su oni koji ga prikraćuju. U Karlobagu je Ante dakle potpuno afirmirao svoje političke stavove, kojima će ostati dosljedan u cijelome svom životu. Naime, stric Šime uvidio je da je Ante vrlo inteligentno dijete na koje će s lakoćom moći prenijeti svoje pojmove o narodu, njegovim težnjama, protivnicima, o tome što je pravo naroda, kakvo je nekada bilo narodno pravo te tko su oni koji ga prikraćuju.

62926052

Uskoro Šime, koji je već bio u godinama, šalje Antu svome prijatelju Josi Vlatkoviću (župniku u Smiljanu) na daljnje školovanje. U Karlobagu i Smiljanu Ante uči latinski, aritmetriku, zemljopis i prirodopis te završava opseg gradiva za prva dva razreda gimnazije. To privatno školovanje traje tri godine i u jesen 1839. Ante s navršenih šesnaest godina odlazi u Zagreb na daljnju gimnazijsku izobrazbu.
Razdoblje revolucija 1848./49. u svijetu i u Hrvatskoj bili su doživljaji za Starčevića koji su do kraja oblikovali njegovu osobnost i odredili pravac njegovome životu i djelovanju. Kritizirao je postupke protagonista hvatske revolucije, imao je čak negativno mišljenje o njima jer je smatrao kako su sluge Austrije (primjerice o banu Josipu Jelačiću).
Razočarao se u Hrvatski narodni preporod (HNP) jer nije uspio izboriti stvarnu autonomiju Hrvatskoj, te da nije u potrebnoj mjeri pobudio nacionalnu svijest u Hrvata. Duboko ga je povrijedila nepravda koja je učinjena Hrvatskoj uvođenjem oktroiranog ustava – neoapsolutizma Franje Josipa 1849. godine. Anti Starčeviću je uvijek u glavi bila misao o ujedinjenju svih hrvatskih zemalja, to je za njega bio “sveti cilj”. On je zastupao mišljenje kako Hrvatska do nezavisnosti može doći samo na temelju uzajamnoga ispunjavanja prava i dužnosti cara prema narodu kojemu bi on bio odgovoran.
Informacije:
Državni Arhiv u Gospiću
Tel: 053/560-440

Gospić – srce Like

Kad je Bog stvarao svijet svakom kutku Zemlje dao je neku blagodat. Na kraju mu je u vreći stvaranja ostao kamen. Istresao ga je na jednu hrpu i tu je nastala Lika. Bilo mu je žao ljudi koje je naselio, pa im je podao snagu i ponos. Od tada su Ličani kršni, dični i – siromašni. Ali, to siromaštvo može biti samo ono siromaštvo duha, jer Lika je danas legendarna zemlja prirodne ljepote i kulturnog blaga. A Gospić je središte Like, smješten između moćnog Velebita i dugačkog Ličkog polja.

gospic-30

Za razliku od mnogih drugih ličkih gradova, sam Gospić je novijeg datuma nastanka, iako su na ovom području živjeli ljudi još u pretpovijesnom razdoblju i kasnije, za vrijeme legendarnog ilirskog plemena Japoda kojih se i danas sjećamo po ličkoj kapi. Tu je živio i rod Kasega, kada se spominje naseljenost uz rijeku Novčicu, a pod imenom Gospojina spominje se mjesto 1573., dok se kao Gospić naziva od 1604. I danas se može jasno vidjeti gdje je bilo središte ovog naselja. To su dvije turske kule, od kojih je kula age Senkovića danas najstarija kuća u gradu, a kula age Alića se i danas nazire na Kulini odnosno Rajčić gradu. Kasnije je Gospić postao upravno i administrativno sjedište Ličke i Otočke pukovnije, te time postao i centar Like.

gospic-02

Legenda govori da su dvije kneginje putovale ovim krajem, a jedna od njih, Gospava, bila je teško bolesna. Napila se vode iz rijeke koja je tu tekla i izliječila se, te joj je dala ime Lika (od ikavice lik – lijek). Tu je sagradila i svoju kulu koja je dobila ime po Gospi. Znanstvenici nemaju puno smisla za legende, ali je i njihovo tumačenje imena Like zanimljivo. S jedne strane se govori da je ime grčkoj porijekla te da je Lika zemlja vukova (grč. Likos – vuk), dok drugi smatraju da je Lika zemlja jezera, te se povezuje s keltskim imenom, pošto su Kelti i Goti naseljavali ovo područje nakon Japoda.

gospic-20

Današnji grad Gospić leži na tri rijeke – kroz grad teku Novčica i Bogdanica, a nedaleko je i rijeka Lika. Grad je bio pod teškim ratnim razaranjima za vrijeme Domovinskog rata, ali današnji Gospić je obnovljen i spreman za odličan turistički razvoj. Tome doprinosi ponajviše okolica Gospića, koja je raj za izletnike, lovce, ribolovce, planinare, kajakaše. Svako godišnje doba ima posebne čari u Lici.

gospic-rijeke-10

Ljeti je Lika omiljeno odredište izletnika iz primorja, a nije rijetko ni da se prespava u Lici, gdje noći nisu toliko vruće i sparne kao pored mora. Jesen je pravi festival boja na Velebitu, kao i vrijeme kada na stol pristižu plodovi jeseni. Zima je čarobna u Lici, pravi imidž ove planinske regije, a proljeće donosi nove radosti i iskazuje svu ljubav Ličana prema prirodi.

gospic-31

Gospić je neodvojiv od te prirode i od Velebita koji je toliko snažno odredio ličku povijest, ali i karakter Ličana. A taj način života odražava se u etnografskom bogatstvu i tradicijskoj baštini koja je podređena iskonskom životu s prirodom. Drvo i kamen obilježili su ličko graditeljstvo, glina je služila za izradu vrčeva, rukatka i drugih potrepština, a ovčja vuna od poznate ličke pramenke bila je osnovica nošnje koja je morala izdržati surove ličke zime.

muzej-like-04

muzej-like-05

Mnogobrojna baština može se vidjeti u Muzeju Like Gospić, koji od 1958. skrbi o kulturnoj baštini na cjelokupnom području Like. Nalazi se u samom središtu grada, a sastoji se od arheološkog, numizmatičkog, kulturno-povijesnog, galerijskog i muzejskog odjela, dok je prirodnoslovni odjel u osnivanju. U muzeju rade i surađuju brojni arheolozi, etnografi i povjesničari, a mnogi posjetitelji su osobito privučeni etnografskom postavu koji se nalazi u rekonstruiranoj ličkoj kući brvnašici. Evo što o muzeju i njegovoj ponudi kaže ravnateljica muzeja Vesna Bunčić:


Muzej Like
Tel: +385 (0)53 57 20 51
Fax: +385 (0)53 56 05 45
muzej-like@gs.t-com.hr
http://www.muzejlike.hr

muzej-like-02

Među eksponatima može se vidjeti i simbol Like – lička kapa. Prema legendi, ova kapa simbolizira tragičnu Krbavsku bitku koja se odvila između hrvatske i turske vojske na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Dno kape je ravna Krbava, crvena i crna boja su dvije vojske, koje obilježavaju dobro i zlo. Vez na obodu kape je prikaz bitke, a rese su suze i tuga za poginulim hrvatskim ratnicima.

gospic-07

Danas u Gospiću nema suza, ali ima mnogo veselja kroz kulturno-likovne, glazbene i tradicionalne manifestacije. Gospićko glazbeno ljeto ističe se u lipnju i srpnju nizom koncerata klasične i jazz glazbe, a u spomen velikog slikara Miroslava Kraljevića, koji je rođen u Gospiću, održava se u listopadu i studenom umjetnička manifestacija Lički likovni anale. Ipak, posebno omiljena manifestacija je Jesen u Lici.

gospic-40

Gospić je i grad sporta. Ženski košarkaški klub Gospić 83 poznat je širom zemlje kao državni i regionalni prvak, a grad ima tradiciju nogometa, rukometa, hrvanja. Malo je poznato da je davne 1900. upravo u Gospiću osnovan najstariji teniski klub u Hrvatskoj s tri teniska terena.

gospic-04

Turistička zajednica Grada Gospića
Bana I. Karlovića 1
53000 Gospić
Telefon: +385 (0)53 560 752
Fax: +385 (0)53 574 784
Email: t.z.gospica@gs.t-com.hr
Turističko Informativni Centar
Telefon: +385 (0)53 560 754
Email: ticinfogs@gmail.com
Radno vrijeme:
PONEDJELJAK – PETAK: od 07:00 do 19:00 sati
www.tz-gospic.hr

Slike: TZ Grada Gospića

Bela nedeja

Kastav, 3.-5. listopada 2015.

belanedeja4

Tradicionalni trodnevni sajam u čast mladog vina koji se spominje već u Zakonu Grada Kastva iz 1400. godine; raznovrsna sajamska ponuda i prateći kulturno-zabavni programi (od 8 sati ujutro do 2 sata poslije ponoći).

KASTAV 07.10.2012 REPORTAŽA BELA  NEDEJA U KASTVU FOTO RONI BRMALJ

Prva nedjelja i ponedjeljak u listopadu dani su ponude i kušanja tek otočene mlade belice, autohtonoga bijeloga vina Kastavštine. Bela nedeja nije samo sajam mladoga vina, već se u Kastvu od davnina tih dana, uz prezentaciju starih zanata, priređuje velik sajam svakovrsne robe, uz brojne ugostiteljske štandove, te mnoštvo kulturnih događanja. Bela nedeja ima višestoljetnu tradiciju, a spominje se još u Zakonu grada Kastva iz 1400. godine.

KASTAV 07.10.2012 REPORTAŽA BELA  NEDEJA U KASTVU FOTO RONI BRMALJ
Kastav je srednjovjekovni gradić u zapadnom dijelu Primorsko-goranske županije, udaljen svega 6 kilometara od Opatije. Prostire se sjevernim rubom Riječkog zaljeva, te se sastoji od 6 naselja, u kojima živi manje od 10.000 stanovnika. Unatoč slaboj naseljenosti, Kastav se ponosi bogatom kulturnom baštinom i poviješću, te prepoznatljivim identitetom. Tome svjedoči statut Zakona Grada Kastava iz davne 1400. godine, kao i stara gradska jezgra okružena srednjovjekovnim zidom. Posebno su upečatljive kule u sklopu zidina, koje su smještene na brijegu, na visini od 365 metara.
Kastav svake godine obilježava tradicionalne međunarodne manifestacije, kao što su Kastafsko kulturno leto i Festival gitare.

Jedna od najpoznatijih i najvažnijih godišnjih manifestacija je upravo Bela nedeja, godišnji sajam u čast početka jeseni, koji veliča praznik mladoga vina. Bela nedeja jedna je od karika stoljetne tradicije i njegovanja tamošnjih tradicionalnih vrijednosti, koja će ponovo privući veliki broj posjetioca iz Primorja, kao i gostiju s obližnjih turističkih središta.
Više informacija:
Turistička zajednica Grada Kastva
Trg Matka Laginje 5, 51215 KASTAV
Tel: +385 (0)51 691 425, Fax: +385 (0)51 691 330
Email: tz.grada.kastva@ri.t-com.hr
http://www.kastav-touristinfo.hr
Fotografije: Novi list i TZ Grada Kastva

Vinski maraton u Zmajevcu

Zmajevac, 3. listopada 2015.

zmajevac-02

Vinski maraton u Zmajevcu tradicionalno se održava u prvom vikendu listopada. Glavni organizatori manifestacije je KUD József Attila u sklopu Dana gospodarstva i kulture Mađara u RH. Godine 2005. u sklopu dana sela su organizirali Vinski maraton a sad im se sve više čini da u sklopu Vinskog maratona organiziraju dan sela. Ove godine organiziraju jubilarni 10. Vinski maraton.

zmajevac-baranjski-dvori-02

Predviđen je cjelodnevni program (podržavamo pravo na izmjenu):
10:00 h – Etno sajam
11:00 h – Otvorenje zavičajnog muzeja u Zmajevcu
– Povorka folkloraša
13:00 h – Međunarodna smotra folkloraša (Mađarska, Slovačka, Makedonija, Srbija, Hrvatska)
14:00 h – Vinski maraton (start od Doma kulture)
19:00 h – Koncerti (katolički surduk)

zmajevac2

Cilj vinskog maratona je da posjetitelji upoznaju Zmajevac, običaje, turističku ponudu. Ova manifestacija je odlična i za promociju vinskih cesta. Za cijenu kotizacije će maratonci i ove godine dobiti: majicu, čašu, držač čaša, kartu i bon za svaki podrum. Da bi olakšali vinarima posao i da ne bi svi maratonci otišli odmah u katolički surduk u podrum broj 1, vinske ceste (surduke) su označili s 3 različite boje. Vinski maraton svima počinje u 14:00 i svi prijavljeni kreću iz centra sela, ali u skladu s bojom njihovih čaša, majica, prvih bonova. Svi će na kraju dobiti isti broj bonova i svi obilaze iste podrume, ali se ljudi rotiraju. Završetak Vinskog maratona je predviđen u 18:00 sati.

zmajevac3

Kao i svake godine i ove godine pobrinuli su za zabavu i navečer. U 19:00 sati počinju koncerti. Gosti su ove godine Zvonko Bogdan i tamburaši te grupa Balkan Fanatik. Novost ove godine je da će taj dan prometovati autobus na relaciji Osijek-Zmajevac-Osijek. Ulaznicu za koncerte će se moći kupiti u Osijeku, Bilju, Kneževim Vinogradima, Belom Manastiru, Belišću, Gajiću, Bezdanu, Somboru te naravno u Zmajevcu za 70,00 kn.

Više informacija:
vinskimaraton@gmail.com

Festival plodova jeseni

Fužine, 27. rujna 2015.

fuž
Svima je već poznato da su Fužine gastronomska prijestolnica Gorskog kotara. U ovom malom ali iznimno pitoresknom mjestu mogu se probati različite delicije goranske kuhinje, od kojih se ističu gulaš od divljači, goranski nadjev, veprić, dimljeno meso, žablji kraci, štrudle i kolači od šumskog voća i brojne druge blagodati za nepca bonkulovića.

http://www.besplatne-slike.net

Plodovi jeseni u Fužinama nova je gastronomska manifestacija koja će uključiti natjecanje u kuhanju gljivarskog kotlića, izložbu gljiva i gljivarske edukacije. Vrijeme je branja gljiva, a goranske su šume posebice poznate po gljivama. Osim toga, okolica Fužina obiluje šumskim bobicama i ljekovitim biljkama, a ove jeseni se u Fužinama može sudjelovati i u berbi šipka, sudjelovanja u preradi šipka i kuhanja pekmeza, a može se naučiti štogod i o ljekovitosti ove biljke.

fuž2

Osim toga, u Fužinama vas čeka i sajam domaćih proizvoda i suvenira i kulturno-zabavni program. Za sve dodatne informacije obratite se na kontakt:
Turistički ured Fužine
+385 51 835 163
E-mail: info@tz-fuzine.hr
http://www.tz-fuzine.hr

Croatian Gastronomy Secrets