Istra je poznata po svojim tartufima, tjesteninama, pršutu i kobasicama, ali zelenilo Središnje Istre daje i odlične prilike za pčelarstvo i proizvodnju meda! Zbog toga Udruga pčelara Lipa iz Pazina organizira već 14 godina Dane meda, a ove godine smo i mi posjetili ovaj sajam u središtu Istarske županije.
Med se u Istri proizvodi od pamtivijeka, a uredbom iz 1775. godine carica Marija Terezija je pčelarstvo učinila zaštićenim obrtom, bez poreza i davanja. Kad bi današnji medari imali ovakvu privilegiju! Istra je bogata pašom za pčele, koje gotovo cijele godine mogu birati okuse i mirise Zelenog Mediterana. U travnju medari skupljaju voćni med i med maslačka, a potom se košnice sele blizu bagrema. Ovaj izrazito cijenjeni med je osobito prisutan u istarskom kulinarstvu. Osim bagrema, u svibnju pčele daju i med od kadulje, dok se u lipnju košnice postavljaju blizu kestena. Krajem rujna, pčele se vraćaju blizu kuće i obično proizvode med od vrijeska i drugog samoniklog bilja.
Med, pelud, propolis, vosak, matična mliječ, sve su to proizvodi za koje možemo zahvaliti vrijednim pčelama, koje navodno tvore okosnicu našeg ekosustava. U Istri medne točke se najviše mogu pronaći u Središnjoj Istri, mahom oko Pazina, Motovuna i Višnjana, ali i u Sjeverozapadnoj i Sjevernoj Istri, a dva medara čine čuda i oko Pule. Mnogi od njih, kao i medari iz cijele Hrvatske i Slovenije, izložili su svoje proizvode na 14. Danima meda u Pazinu, koji su se održali 22. i 23. veljače.
Posebnu priču je Pazin osigurao Pazinskim cukerančićima. Ovaj pomalo zaboravljen kolač vratio se radom Davorke Šajine, dobitnice nagrade Najuzornije seoske žene i voditeljice jednog od najstarijih istarskih agroturizama Ograde. Šajina je na Danima meda pokazala način na koji se rade cukerančići. Njezinim nastojanjem, Umijeće pripreme tradicijske slastice pazinski cukerančić došao je na listu nematerijalnih kulturnih dobara Hrvatske. Ovi suhi kolačići uvaljani u kristalni šećer radio se isključivo za svadbe, Božić i Uskrs, a danas se može kupiti kao proizvod tvrtki Antica kolači i Reginex.
Nekad su se cukerančići radili ispod čripnje, kako je Šajina naučila od svoje bake u nizu generacijskih predanja, a danas je jedna od rijetkih žena u Istri koja radi cukerančiće na stari i tradicionalni način. Pripremljeni cukerančići su se nosili na svatove u manigalima – pletenim košarama koje su se nosile na glavi. Cukerančići se rade od brašna, šećera, jaja, mlijeka, amonijaka, maslaca (nekad se koristila svinjska mast), suncokretovo ulje, vanilin šećer, naribana korica naranče i limuna. Amonijak se koristio umjesto praška za pecivo. Kolač je poznat po svom razgranatom obliku, a nakon pečenja se s jedne strane umoče u malvaziju i potom se suše. Malvazija je neodvojiva od Pazina, a sve zajedno se odlično sljubljuje u vinima obitelji Anđelini, koja je ovom prilikom napravila degustaciju njihove malvazije i cukerančića.
Na Danima meda je LAG Središnja Istra imala panel „Izvorna Istra, specifičnosti i potencijali“, a IDA – Istarska razvojna agencija prezentaciju oznake IQ – Istarska kvaliteta. Za one koji su se htjeli stručno uzdizati, održan je niz predavanja: „Bogatstvo hrvatskog propolisa“ (Lara Saftić), „Uspješno pčelarenje sa varoom bez gubitaka“ (Sulejman Alijagić, BiH), te „Metode i primjene u suvremenom pčelarstvu za rentabilno pčelarenje“ i „Maksimalno iskorištavanje paše i smanjenje gubitaka na pčelinjaku“ (Rasim Porić, BiH).
Comments