Baranja - surduci, gatori i vina

Predzadnji vikend u lipnju, u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, održana je vinska manifestacija Vinatlon na kojoj je bila i grupa novinara iz Zagreba kao gosti Mateja Perkušića, direktora TZ Baranje.

Novinarska turneja počela je u starom podrumu Belje, gdje se uz opise vina o kojima je govorila Djendjija Burjan, kušalo Premium graševinu i razgledalo podrum koji datira iz 1526. godine kada je, za vladavine Turaka, korišten kao konjušnica, skladište i zatvor. Godine 1697. princ Eugen Savojski, nakon pobjede nad Turcima, kao nagradu dobiva južni dio Baranje na poklon i na vladanje te pritom radi prenamjenu prostora u vinski podrum. Podrum je potpuno renoviran prije 2011. godine kao spomenik kulture. U tom su procesu napravljene nove bačve od 330.000l u suradnji s talijanskom bačvarskom obitelji Garbelotto, a izrađene su od spačvanskog hrasta. Tvrtka Belje najveći je proizvođač vina s vlastitih površina u Hrvatskoj, s proizvodnjom od 4 milijuna litara vina godišnje i nasadima vinove loze na ukupno 650 ha smještenima na južnim obroncima Banovog brda. Arhiva, skrivena na najdonjoj etaži starog podruma, ima 20.000 boca od čega je gotovo 6.000 reprezentativnih primjeraka. Najstarija boca u podrumu je cabernet franc iz 1949 godine.

Slijedila je vinarija Kolar! Ispred rascvjetane terase u baranjskoj Suzi Lajoš Kolar započinje svoju priču o vinu i to uz vina Zeleni silvanac (2021), Frankovku (2017) – premijeru i najveći hit podruma, zatim Porto od frankovke, te za kraj Bijeli pinot (2020). Lajoš Kolar ponosno ističe kako u vinogradima, površine 12ha, sade 12 sorti grožđa, od kojih proizvode 20 vinskih etiketa. Ove godine, dvije od njih – Chardonnay (2018) i Sivi pinot (2018) okitili su se brončanom i srebrnom Decanterovom medaljom.

U Zmajevacu, održana je radionica „Baranjski Decanteri“ koju je vodio sommelier Tomo Jakopović u vinariji Zlatno brdo. Kušalo se nagrađena baranjska bijela vina: Graševina Zlatno brdo (2018) – bronca, Chardonnay Kolar (2018) – bronca, Pinot sivi Kolar (2018) – srebro, te Gold Cuvee Zlatno brdo (2020) – zlato, ali i dva crna vina koja se ove godine nisu kandidirala za Decanterova odličja, ali bi svakako u budućnosti trebala: Cabernet sauvignon Zlatno brdo (2017) i Merlot Kolar (2017).

Vinatlonski vinski prostori bili su raspoređeni u dva surduka. U jednom surduku bila su vina Kalazić, Podrumi Kolar, OPG Zajec, Vina Pinkert, OPG Dobrovac, Zlatno brdo, Gerštmajer, Podrum Szabo, Vinarija Svijetli dvori, Horvat, Đerfi, Martinov i Pavlović a u drugom vinarije Josić i Kusić. Vinatlon je mozaik-manifestacija sastavljena od brojnih aktivnosti - vinskih igara, radionica sljubljivanja vina i hrane, radionica slikanja vinom, radionice izrade suvenira s baranjskim motivima, natjecanja u guranju bačvi (tzv. Bačvatlon) i raznih drugih aktivnosti. No, u sklopu Vinatlona održano je i vinsko ocjenjivanje na kojem su nagrade osvojili OPG Gerštmajer (šampion Dunava i najbolje predikatno vino), Vinarija Zlatno brdo (veliko zlato za Sivi pinot izborne berbe), Vina Kalazić (najbolje bijelo vino), Podrum Josić (najbolje crno vino) i Vina Papak (najbolje ružičasto vino). Prema riječima glavne organizatorice, Gabrijele Gerštmajer, ovogodišnji Vinatlon jedan je od najposjećenijih u posljednjih nekoliko godina, a najviše veseli vidjeti veliki broj mladih ljudi koji pokazuju zanimanje za vino.

Nakon graha iz ćupa, naravno uz vino, ispričana je legenda o Crvenoj Marti – crvenokosoj i očito ambicioznoj djevojci koja je iz svoje utvrde kontrolirala prelazak Dunava na kompi (vrsta skele), a koji je naplaćivala zlatnicima. Ako putnik ne bi imao dovoljno novaca da plati tako visoku cijenu, morao je tri dana kopati u vinogradu. Prema priči glasine o Crvenoj Marti došle su do kralja Matije Korvina, koji je stolovao u Budimu, te se on odlučio osobno uvjeriti u istinitost te priče. Prerušivši se u prosjeka i praveći se da nema zlatnik za platiti skelu, završio je – naravno -okopavajući vinograd. Po povratku u Budim, odlučio je kazniti Crvenu Martu, koja se uplašila kraljeve ljutnje, upregla konje i - zajedno sa svim sakupljenim zlatnicima – skočila u Dunav. Na mjestu ispod Banskog brda našli su njenu kočiju, a to se mjesto od onda naziva Vorosmart (Crvena Marta), a na hrvatskom Zmajevac. Priča se da su nakon Martine smrti vinogradi počeli obilno rađati.

Foto: Nikola Zoko


0 comments

Recent Posts

See All