top of page

Drijenak za Cvjetnicu

Jedna od najvećih četvrti u Rijeci zove se Drenova. Kako ime samo govori, naselje je sagrađeno na mjestu koje obiluje drenom ili drijenkom, ljekovitom biljkom koja je toliko ušla u svijesti ljudi da se i danas nerijetko kaže: zdrav kao dren! Imena su raznolika: dren, drijenak, drenjula, sve za voćku koja donosi zdravlje. Ova izuzetno ljekovita biljka sadrži prirodni šećer, pektin, organske kiseline i veliku količinu vitamina c zbog čega se još od vremena antike koristila kao narodni lijek koji pomaže kod brojnih tegoba. Drijenak uspješno liječi crijevne bolesti i bolesti grla, pomaže kod slabokrvosti i oslabljenog imuniteta, ublažava bolove i regulira krvni tlak.

Društveni centar Drenova već godinama vodi projekt posvećen ovom primorskom super-voću. Drenova je naselje koje je nastalo prije 300 do 400 godina, prema Drenovčanima, stanovnicima zaseoka Podbreg, Macani, Klanjci, Kablari i Brdina. Drenovčani su ponijeli ime upravo po drenu, voćki koja raste u okolnim šumama. Unutar centra djeluje Udruga Dren, kojoj je cilj povećati znanje o zdravstvenim i nutritivnim svojstvima drena i njezinom značaju za ljudsko zdravlje, ali i naučiti ljude kako uzgajati i preraditi dren, povećati nasade drena, te povezati zajednice u aktivnostima vezanim za dren.

Udruga, koju vodi Vesna Lukanović, je odradila brojna predavanja na ovu temu, kao i međunarodne i znanstvene skupove, radionice, a posebno manifestaciju Dani drenjule kada se odvija prezentacija i kušanje proizvoda od drena, natjecanje u kuhanju džema od meda po tradicionalnoj recepturi i slično, a nezaobilazan je kolač od čokolade i drena.

I u drugim dijelovima Hrvatske je dren poznat kao blagotvoran za zdravlje, ali se uz njega vežu i drugi običaji, osobito za Cvjetnicu, nedjelju prije Uskrsa. U Lici su se uoči Cvjetnice brale grančice drijenka. Rascvjetane grane drijenka jedan su od prvih vjesnika proljeća jer ovaj grm počinje cvjetati ranije od ostalih biljaka. Već u kasnu zimu pojavljuju se zlatnožuti cvjetovi koji krajem ljeta bivaju zamijenjeni zrelim crvenim plodovima – drenjinama.

Na Cvjetnu nedjelju u prošlosti je diljem Hrvatske bio raširen jedan lijepi običaj umivanja vodom u koju se stavljalo prvo proljetno cvijeće. Ranom zorom, prije izlaska sunca, u toj vodi umivale su se djevojke, ali i drugi članovi obitelji kako bi sačuvali zdravlje, mladost i ljepotu lica. Za vrijeme umivanja djevojke su izgovarale: Da uvik buden lipa, zdrav ai rumena! U Lici su se u vodu najčešće stavljale tri biljke – drijenak, ljubičice (fijolice) i bršljan, a o vjerovanjima u moći ovih biljaka govore i narodne uzrečice. Osim i danas poznate izreke Zdrav k’o dren, naši stari znali su reći da je djevojka lipa k’o fijolica (ljubica) ili da dijete treperi i raste k’o bršljan.

Drijenak je oduvijek povezana s blagdanom Cvjetnice i u Hrvatskom zagorju. Blagoslovljene grančice drena su Zagorci stavili iza krovne grede kuće i staje, na livade, oranice i među žito na tavanu. U nekim dijelovima Hrvatskog zagorja (okolica Krapine) uz taj dan postojao je običaj izrade ukrašenih grana koje su nazivali puškice. Na štap dugačak oko metra vezale bi se drijenove i svibove grančice, na vrhu ukrašene vrpcama krep-papira i cvijećem, poljskim i šumskim proljetnicama.

U nekim dijelovima Hrvatske u prošlosti se njegovao jedan lijepi običaj umivanja vodom u koju se stavljalo prvo proljetno cvijeće. Ranom zorom na Cvjetnicu, prije izlaska sunca, u vodi su se umivali članovi obitelji kako bi sačuvali zdravlje, mladost i ljepotu lica. I za kraj jedna narodna uzrečica prikladna u ovim danima: Ostanite zdravi ko dren!

Fotografije: Pixabay, Likaklub, Društveni centar Drenova





Recent Posts

See All

Commentaires


bottom of page