Aleksandrović - velika vinska priča Šumadije

U Zagrebu, u Češkom domu predstavljena je jedna od najznačajnijih srpskih vinarija, u vlasništvu Božidara Aleksandrovića. Vinarija se nalazi u selu Vinča u šumadijskoj regiji. Prezentaciji su nazočili vinar Božo Aleksandrović, Jelisaveta Aleksandrović, direktorica marketinga, te Uroš Kostić, direktor prodaje. O samoj promociji više pri kraju teksta.

Taj kraj, s gradom Topolom, bio je značajan centar srpskoga vinarstva u prošlom stoljeću, s velikom Kraljevskom vinarijom osnovanom 1931. godine. Obitelj Aleksandrović uzgajala je vinovu lozu još od kraja 19. stoljeća. Pradjed Miloš bio je poznati vinogradar toga kraja i jedan od osnivača Venčačke vinogradarske zadruge 1903. godine u selu Banji, između Topole i Aranđelovca. Posao je nastavio Božin djed Aleksandar Lesa Aleksandrović. U to su doba na dva hektara imali oko 20.000 trsova, gusto zasađenih u razmaku metar puta metar, koji su se obrađivali ručno.

Nakon 1945. godine grožđe se moralo prodavati velikim kombinatima poput NAVIP-a i Rubina, a osim manjeg dijela za vlastite potrebe zakonski nije bilo moguće buteljiranje. Promjenom zakona u vrijeme Ante Markovića Aleksandrovići su krenuli s privatnom proizvodnjom i prodajom vina. Božo Aleksandrović studirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu krajem osamdesetih godina, a diplomirao je 1993. Studij je bio prilika da zajedno sa svojim djedom Lesom, u podrumu obiteljske kuće površine 60 četvornih metara, obnovi proizvodnju vina. Bila je to mala, ali značajna proizvodnja, jer je vinar već 1991., na trećoj godini studija, počeo raditi svoja prva vina, a 1992. godine buteljirali su prvi Trijumf (kupaža 85 % sauvignona, 10 % pinota bijelog i 5 % rizlinga), čije ime i način proizvodnje potječu iz Kraljevske vinarije podno Oplenca. U toj je kupaži, koju je godinama ranije osmislio enolog vinarije, Nijemac Otto Kabej, a čije je rukopise sačuvao glavni podrumar Živan Tadić, sauvignon s pinotom dobio strukturu i punoću, a s rizlingom potrebnu kiselinu.

Tadić je Božidaru iz Kanade poslao 111 stranica rukopisa o proizvodnji vina u spomenutoj prijeratnoj Kraljevskoj vinariji. „Bili smo samonikli i to su ujedno bili počeci suvremenog vinogradarstva i vinarstva u Šumadiji, odnosno Srbiji, a receptura i prvi Trijumf iz 1992. dali su mi vjetar u leđa, jer je važno da vina imaju zanimljivu priču o svom nastanku“, kaže Aleksandrović.

Devedesetih godina proizvodili su nepunih 10.000 butelja te počeli ulaziti u restorane velikih gradova, ponajprije u Beogradu. U godinama koje su slijedile Aleksandrović je sustavno kupovao vinograde, ali i oranice i livade koje su pretvarane u vinograde na širem području Topole. Danas vinarija raspolaže s 89 hektara vinograda, s kojih se u prosječnoj vinogradarskoj godini dobije oko 300.000 litara vina. Sortno gledano, oko 60 % površina čine bijele sorte, a vinarija je tijekom godina dobila priznanja za širok raspon crnih i bijelih vina iz svog portfelja.

Vinar se posebno ponosi Rodoslovom, vinom koje proizvodi samo u izuzetnim godinama. Sredinom 2000-ih, točnije berbom 2006., nastao je prvi Rodoslov, sastavljen od 70 % cabernet sauvignona, 20 % merlota i 10 % autentične domaće sorte prokupac. Grožđe je macerirano punih 40 dana, potom je vino sazrijevalo dvije godine u barrique bačvama od francuskog hrasta, zatim još dvije godine u velikim korištenim bačvama od slavonskog hrasta kapaciteta 4.000 litara. Nakon toga vino je punjeno u boce, odležalo još godinu dana i pušteno na tržište 2011. godine. Taj prvi prokupac potjecao je iz vinograda u okolici Stalaća, a već godinama vinarija ima tu sortu u vlastitom posjedu. Sljedeći Rodoslov izašao je 2009. godine, a ostalo je povijest. Najnoviji Rodoslovi, poput onoga iz 2019. Grand Reserve, sadrže 70 % cabernet sauvignona, 20 % merlota i 10 % cabernet franca.

Ključna godina u razvoju vinarije bila je 2002., kada se proizvodnja seli iz kućnog podruma u prostor današnje vinarije, s prvom prostorijom dimenzija 12 x 12 metara. Ondje je započela suvremenija proizvodnja, nabavljeni su prvi inox tankovi kako bi se uvela kontrolirana fermentacija i svi postupci nužni za proizvodnju kvalitetnih i vrhunskih vina. Gradnja i dogradnja trajale su, korak po korak, sve do 2017. godine, tako da se danas vinarija prostire na više od 3.000 četvornih metara.

U gornjem dijelu vinarije nalazi se lijepa degustacijska dvorana s mogućnošću posluživanja kvalitetne hrane, a jednim zidom dominira izuzetan kameni reljef boga Bakha (Meden Agan iz Vinice), rad umjetnika Vladana Martinovića. U podrumu se pak nalazi Bakho kipara Nebojše Savovića Nese. Vidljivo je nastojanje vinara da prostor lijepih vina bude i prostor umjetnosti.

U susjednim prostorijama na zidovima su crno-bijele fotografije obitelji i znamenitih Topolovčana, zatim konferencijska dvorana i trgovina s prodajom vina širokog repertoara ove kuće. U proizvodnji su čak 23 etikete, među kojima su najpoznatije: Trijumf Chardonnay, Trijumf Rosé, Trijumf Noir, Harizma Selection, Trijumf Gold, Regent Reserve, Rodoslov Grand Reserve, Prokupac Kameničarka, Vožd…

Osim spomenutog bijelog Trijumfa, vinar se posebno ponosi Rodoslovom, koji proizvodi samo u izuzetnim godinama. Sredinom 2000-ih, točnije berbom 2006., nastao je prvi Rodoslov sastavljen od 70 % cabernet sauvignona, 20 % merlota i 10 % autentične domaće sorte prokupac. Grožđe je macerirano punih 40 dana, potom je vino sazrijevalo dvije godine u barrique bačvama od francuskog hrasta, zatim još dvije godine u velikim korištenim bačvama od slavonskog hrasta kapaciteta 4.000 litara. Nakon punjenja u boce vino je odležalo još godinu dana i pušteno na tržište 2011. godine. Taj prvi prokupac potjecao je iz vinograda u okolici Stalaća. Sljedeći Rodoslov izašao je 2009. godine, a ostalo je povijest.

U vinariji planiraju proširenje smještajnih kapaciteta: sadašnjih 14 soba u sklopu vinarije i vinskih vikendica s bazenima uz vinograde na lokalitetima Bor i Meterizi planira se nadograditi vinskim hotelom (Wine Resort, oko 3.000 m²) u neposrednoj blizini vinarije, s 24 sobe, wine barom, cigar barom i prostorima za sastanke. Objekt sam imao priliku vidjeti u roh-bau fazi tijekom posjeta u svibnju, a dovršetak se planira za dvije do tri godine. Aleksandrović ističe da neće žuriti, i zbog financijskih razloga, ali još više kako bi hotel bio kvalitetno građen i na najvišoj razini ponude. Ovi su potezi promišljeni i utemeljeni, jer već sada kroz vinariju godišnje prođe između 12.000 i 13.000 posjetitelja, a s novim smještajem taj bi se broj mogao udvostručiti.

Aleksandrović je bio i prvi predsjednik Šumadijske udruge vinara, osnovane 2013. godine. Udruga je imala 14 članova osnivača, a danas broji 35 vinarija, od kojih se dvadesetak nalazi na području Topole i Aranđelovca. Vinarija je vrlo uspješna u izvozu: više od 20 % ukupne proizvodnje plasira se u čak 21 zemlju svijeta. Velik dio izvoza ide u Aziju (Japan, Kina, Hong Kong), zatim u zapadnu Europu, Rusiju i SAD. „Azijske zemlje obećano su tržište za nas, vrlo potentno s obzirom na plasman i cijene. S druge strane, naša su vina za njih proizvodi iz Europe i tu nema političkih ni drugih prepreka“, kaže Aleksandrović.

Vinarija Aleksandrović dosad je osvojila barem dvjesto priznanja u zemlji i inozemstvu. Neka od njih su: Sakura Japan 2017. – Rodoslov 2009., velika zlatna medalja; zlata za Regent berbe 2012. i Trijumf Gold 2015.; Japan Wine Challenge 2017.; Decanter WWA London 2022. – Regent 2018., zlatna medalja; Decanter WWA 2024. – Vožd 2017., zlato (među 15 najboljih cabernet sauvignona na svijetu); Mundus Vini Njemačka 2022. – Vožd 2017., velika zlatna medalja i Best in Show; AWC Austrija 2013. – Rodoslov 2005., zlatna medalja; brojne zlatne medalje na Emozioni dal Mondo Merlot e Cabernet Insieme u Bergamu; pobjede na Sabatini u Neumu 2016.; pobjede u Ljubljani te posljednje u nizu u Beogradu na sajmu Wine Vision by Open Balkan, gdje je Rodoslov 2019. osvojio platinastu medalju s 96 bodova kao najbolje ocijenjeno srpsko crno vino. Među 24 suca, njih pet imalo je titulu Master of Wine.

Na radionici „Vrijeme je ZA…“ kušali smo čak devet vina: Trijumf Noir pjenušac 2022., Trijumf Rosé 2019., Oplen Riesling 2024., Trijumf Selection 2024., Harizma Selection 2024., Trijumf Terroir 2023., Prokupac Aleksandrović 2021., Regent Reserve 2020. i Rodoslov Grand Reserve 2020. Vina je analizirao i predstavljao sommelier Darko Lugarić, dok je o nastanku pojedinih vina, položajima i sortama detaljno govorio Božidar Aleksandrović. Detaljni podaci o vinima dostupni su na web-stranicama vinarije, pa ću se ovdje osvrnuti na tri vina: početni pjenušac, Trijumf Terroir i Prokupac.

Trijumf Noir 2022., s 12 % alkohola, pjenušac je rađen klasičnom metodom. Kristalno je bistro, zelenkasto-žućkaste boje sa zlatnim odsjajem. Lijepo perla, s finim mjehurićima, izražene voćnosti i zaokruženog okusa, s mirisima zelene jabuke, breskve i citrusnih nota. Harmonijska kiselina čini ga pitkim i osvježavajućim. Prema riječima vinara, malolaktika je provedena na 50 % vina, a na kvascima je odležavalo 20 mjeseci. Grožđe potječe s vinograda na planini Bokanji, na vapnenačkom tlu bogatom mineralima i snažnom prozračnošću. MPC u vinariji iznosi 16 eura.

Trijumf Terroir 2023. (13,5 %) vino je svijetložute boje sa zelenkastim odsjajem. Aroma je izrazito bogata, s notama ananasa, vanilije, maslaca i pečenog tosta. U okusu je kremasto, s herbalnim nijansama, a završetak dugotrajan. U drvu Radoux sazrijevalo je šest mjeseci, zatim dva mjeseca u inoxu i još dva mjeseca u boci prije izlaska na tržište. Preporučuje se uz bijelu ribu, teletinu, puretinu i rižota od gljiva. Povela se i rasprava o vremenu izlaska na tržište (Suhadolnik), jer vino ima potencijal za odležavanje i s vremenom bi dobilo još bogatiji i kremozniji karakter. Vinar je toga svjestan, ali zbog velike potražnje vino izlazi na tržište već nakon deset mjeseci. Sastavljeno je od 85 % chardonnaya te oko 15 % sauvignona blanca i rizlinga.

Prokupac Aleksandrović 2021. (14 % alkohola) ima lijepu rubinsku boju, dublju crvenu nego pinot crni. Na nosu se osjete zrele višnje, trešnje, cimet i vanilija, dok je u okusu bogato i harmonično, s nijansama crnih trešanja, ribiza i herbalnim štihom. Tanini su mekani, svilenkasti i zaokruženi. Prokupac je autentična srpska sorta, a Oplenac tradicionalno mjesto njezina uzgoja, gdje je poznata i pod nazivima kameničarka i rskavac. Vinar je objasnio postupak rane defolijacije, koji je potreban jer sorta teško ulazi u fenolnu zrelost. Tijekom kraće maceracije od desetak dana specifičnim se nožem uklanjaju zelene sjemenke s dna. Vino je odležavalo 70 % u slavonskom hrastu i 30 % u barrique bačvama.

Radionica je bila iznimno posjećena, s više od trideset sudionika, i vrlo interaktivna, pri čemu su značajnu ulogu imali Nenad Trifunović i Željko Suhadolnik. Gostovanje Aleksandrovića još je jednom potvrdilo značaj ove vinarije u srpskim, ali i širim balkanskim razmjerima. Božidar Aleksandrović uspio je nastaviti tradiciju šumadijskog terroira i podići kvalitetu vina svoga kraja. On je, uz Miju Radovanovića, jedan od predvodnika napretka srpskog vinarstva, koje je posljednjih godina prešlo granice balkanskog prostora. Čist, precizan i s jasno postavljenim smjerom prema naprijed, kako i sam kaže: „Mi smo ekipa pouzdanih suradnika. Enolog Vlada Nikolić s nama je više od 20 godina, kao i drugi suradnici, od podrumara do ostalog osoblja u vinariji.“