Vinska priča obitelji Begić iz Prologa nedaleko Ljubuškog je slična većini priča vinara iz toga kraja. Gotovo svi Hercegovci su uz uzgoj duhana sadili i vinograde sa 1000 ili 2000 trsova za vlastitu upotrebu, a što je preteklo moglo se uvijek prodati ili mijenjati za neki drugi proizvod.
Praktički cijelo 20. stoljeće tako su radili i Begići, a prvi značajniji korak u sortimentu napravio je njihov predak Jakov šezdesetih godina kada je sa Pelješca, u namjeri da poveća vinograde s plavinom, zapravo i ne znajući donio plemke plavca maloga.
Koliko je ta sorta bogatija i jača od spomenute plavke, Begići su proizvodili vino koje je bilo traženo, ali su to još uvijek bile manje količine. Kada je Leon Begić, otac današnjeg vlasnika Branimira, zasadio nove vinograde i izašao na tržište s etiketiranom buteljom, vinarija Begić krenula je u profesionalne vode. Ta dva desetljeća bila su dobra priprema za novi kvalitativni skok koji su otac i sin Branimir napravili posljednjih godina, a o tome svjedoči više Decanterovih medalja. Pozicionirali su se uz druge Ljubušake na profesionalnoj vinskoj cesti Hercegovine.
Danas vinarija ima svojih 6,5 hektara nasada gdje prevladava žilavka sa 3,5 hektara na pozicijama Rastoka (veliko polje dijelom u vrgoračkom kraju) i na nekadašnjoj vinskoj plantaži u Ljubuškom. Ondje su Begići u proljeće 2022. godine zasadili 5000 trsova trnjaka i 1000 plavca malog koji će u puni rod doći za dvije do tri godine. Vinogradi se nalaze i u Prologu kraj vinarije, imaju 2000 loza plavke i 1000 loza vranca koji sačinjavaju lijepi Cuvee. Vinarija također ima i dva hektara u zakupu na području Dubrave Stolac.
Na predstavljanju u punoj dvorani novinara i ljudi vinske provenijencije u Češkoj besedi u Zagrebu kušalo se osam etiketa. To su redom: Žilavka 2023., 13 posto alkohola, 5,9 g/L, Rastok Žilavka 2022. selekcija, 13,5 posto alkohola, 5,6 g/L, Rose (plavac mali/plavina) 2023., 12,5 posto alkohola, 5,7 g/L, Plavac mali 2022., 13,5 posto alkohola, 5,7 g/L, Plavac mali 2021., 13,6 posto alkohola, 5,6 g/L, Plavac mali barrique 2021., 14 posto alkohola, 5,4 g/L, Plavac mali barrique 2020., 14 posto alkohola, 5,7 g/L te Cuvee ( plavac mali, trnjak, vranac) 2021., 14,5 posto alkohola, 5,9 g/l.
Ovdje ću spomenuti četiri od osam nabrojanih etiketa. Rastok žilavka selekcija 2022. dobiva se s jednog hektara vinograda u Rastoku. Vinogradi su stari od 40 do 70 godina. Ima 13 posto alkohola i 5,9 g/L kiseline. Odličan je odraz terroira s dobro očuvanim odnosom sorte i ekstrakcije. Vino koje još nije fermentiralo do kraja je iz inoxa stavljeno u drvene bačvi akacije da bi ondje „stružući“ bačvu i uz miješanje ostalo sedam, osam mjeseci.
To miješanje taloga dalo je vinu prepoznatljivu kremoznost. Nije preuzelo miris akacije i mada je slojevito, vrlo je pitko. Ovakva žilavka je bila tek druga u BiH rađena na ovaj način. Branimir ističe da mu je savjetom da u bačvu ne ide već gotovo vino nego još u procesu fermentacije pomogao veliki hrvatski vinar Ivica Matošević. Prepoznali su to i mnogi ljudi od vina na Salonu žilavke u Trebinju gdje su dobili velike komplimente poznavatelja sorte. Naš poznati novinarski vinski znalac Ivo Ivaniš ističe da su bili hit smotre među više desetaka žilavki. Gastronomska preporuka je bijela riba uključujući jegulje, između ostaloga.
Rose 2023., 12,6 posto alkohola i 5,7 g/L kiseline rađen je od po 10 posto plavca malog i plavine. U ovoj kombinaciji vinu plavac mali daje pretežito strukturu i slast, a plavina kiselinu i pitkost. Sa Roseom su Begići krenuli 2014. iz tzv. kišne godine. Vino je rađeno kratkom maceracijom jedan i pol sat koja daje samotok. Imalo je 1,5 gram neprovrelog šećera i modernu provansalsku boju lupine crvenog luka
Sommelier Darko Lugarić u mirisu pronalazi uz zrelije note maline i trešnje i nijansu karamele. Ovo vino je vrlo lijepo, nema veliki ostatak šećera i vrlo je užitno. Rađeno je po naputku njihovog dugogodišnjeg enologa Zdravka Dujmovića, a Caroline Gilby (Master of wine) je komplimentirala Rose iz 2018. izjavivši da je ovo vino kvalitetom za britanski kraljevski dvor. Sommelier nam gastronomski preporučuje uz vino pečenog lososa, tartar od tune, nježan jednogodišnji pršut…a može i voće lubenice i svježe jagode.
Treće vino je Plavac mali barrique 2021., 14 posto alkohola i 5,4 g/L. U mirisu intenzivan asocira na šljivu, višnju, dim, tamnu čokoladu. Vino je svježe, dobro integriranih tanina s priličnim potencijalom starenja. U bačvi je bilo 12 mjeseci i moguće je da bi koji mjesec manje dao blaži okus vanilije. Oko vina su vođene rasprave hoće li se miris koji prevladava trenutno na nosu vremenskim protokom smanjiti
U otvorenoj diskusiji nekolicine prisutnih: Suhadolnik, Dropuljić, Lugarić i samoga vinara postavilo se pitanje svrhe barriquea kao takvog. I Branimir Begić je mišljenja da će u budućnosti biti bolje smanjiti utjecaj drva i okrenuti se drugim značajnim apelacijama – položaj vinograda, oznaka terroira u karakterizaciji i promociji vina i vinarije. Kad smo kod plavca, Begići su prvi u BiH dobili Rješenje o geografskom porijeklu plavca malog 2001. godine. Od njih su plemke kasnije preuzeli Čitluk d.d. i Nuić.
Cuvee (sastavljen podjednako od plavca malog, trnjka i vranca) sa 14,5 posto alkohola 5,9 g/L kiseline, rađen je sa 25 dana maceracije te je odležao pune dvije godine u već korištenim bačvama. Važno je napomenuti da su sve tri sorte fermentirale zajedno. Ovdje je iz vinograda uzimamo potpuno zrelo grožđe, dijelom i sušice, a ekstrakt mu je bio 36. Na mirisu prepoznajemo suhu šljivu, suhe smokve, marmeladu…Vino ima dosta 14,5 posto dobro uklopljenog alkohola, boje zečje krvi, intenzivno i ekstraktno te će tek za koju godinu biti na vrhuncu. Još je u bocama i prve količine će na tržište izaći potkraj godine.
Vinarija je do sada dobila više priznanja na Decanteru. Plavac mali barrique 2019. je bio brončani, a redom potom Plavac mali 2020. osvojio je srebro dok je onaj iz 2021. brončani. Uspješan je bio i Rose iz 2022. te je osvojio broncu, uz više nagrada na domaćim smotrama.
U novije vrijeme uz dugogodišnjeg suradnika, enologa Dujmovića uključen je u rad i mladi enolog Hrvoje August. Vinarija ima i liniju žestokih pića: loza, travarica, višnjevača i orahovača. Završno vrijedi citirati samoga vinara: „Ja ne želim ići u veliku proizvodnju, cilj mi ju boutique vinarija s maksimalno 100.000 litara kvalitetnog vina te dobro pozicioniranje na tržištu, prodaja na kućnom pragu i u HORECI. Mislim uskoro raditi orange vino od naših starih sorti krkošije, bene i još nekih…Krajnji cilj je stvoriti dobar temelj za buduće generacije u mojoj obitelji“. Nakon ove promocije i kušanih vina, a svakako i filozofije vinskog promišljanja mladoga Begića ne sumnjam da će mu to poći za rukom.
Fotografije: Marko Čolić i Podrum Begić