Ljetni zvizdan je dobrano zavladao Sjevernom Dalmacijom kad smo stigli na vinorodne padine iznad mjesta Petrčane, nedaleko Zadra. Ovdje danas stoje Kraljevski vinogradi, jedna od uspješnih vinarskih priča zadarskog kraja. Povijesno je na istim padinama vinograd postojao još 1072. godine. Naime, hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je 1066. godine vinograde novoutemeljenom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru, koji je vodila njegova sestra, opatica Čika, praunuka kraljice Jelene i hrvatskoga kralja Mihajla Krešimira II. U njenim zapisima stoji da je s područja Petrčana i Punta Skale dolazilo osebujno, skladno i pitko vino.
Potom se za Martinje 2009. godine ovdje vratio vinogradarski život s otvaranjem vinarije Kraljevski vinogradi, tvrtke koja se posvetila nasadima isključivo izvornih hrvatskih sorti grožđa, a osobito onih koje dolaze s područja Ravnih Kotara. Ovaj trend je sve očitiji, a vinoljupcima osobito drag. No, osobitosti Kraljevskih vinograda ne staju ovdje. Posjetom konobi Kraljevski vinogradi, koja je kao stvorena za uživanje u autohtonim vinima i bogatoj gastronomskoj ponudi, otkrili smo da ovo vinogorje počiva na lozi koja raste iz kamena. Bobice uživaju u predivnoj paleti boja, od zelenila loze, preko modrog mora, pa do bijelog kamena. Iz vinograda puca predivan pogled na Petrčane i Zadar, kao i na otoke. Pravo je to mjesto za uživanje u lokalnim vinskim sortama!
U ovoj mikroklimi između Velebita i mora uvijek pirka ugodan vjetar, što je blagodat za zdrav rast vinove loze. Sve se to ogleda u nagradama koje Kraljevski vinogradi dobivaju, od srebrne medalje na Decanteru 2017. i 2018. pa do zlatne i srebrne nagrade Mundus Vini 2018. Predanost domaćim sortama objašnjava direktor vinarije Zoran Pantalon: "Naša strast prema kvaliteti utkana je u svaku kap vina, a istinska usmjerenost na autohtono, tj. na tri izvorne hrvatske sorte vinove loze: pošip, plavac mali i crljenak, kao i proizvodnja vrhunskih vina, odlike su ove nove zadarske vinogradarsko-vinarske kuće".
Jedna stara priča s Korčule govori da je vinogradar Marin Tomašić Caparin potkraj 19. stoljeća nabasao između mjesta Čare i Smokvice na divlju lozu i ostao zadivljen snagom i slatkoćom. Loza je rasla po velikom šipku, pa je Caparin, sjećajući se svog iznenađenja, nazvao lozu pošip. Uskoro će pošip postati jedno od najomiljenijih vina Dalmacije i proširiti će se u sve kutke dalmatinskoga vinorodnog krša, uključujući zadarsko zaleđe. Enologija je odavno otkrila da je pošip ipak poznat još od starih Grka, a ovo vino s izraženom osobnošću, blistave zlatnožute boje i zelenkastog odsjaja se nudi u Kraljevskim vinogradima kao vrhunski Pošip u osnovnoj ponudi, te kao Pošip Barrique i Pošip Prestige u limitiranoj verziji.
Osebujna aroma Pošipa daje voćne okuse marelice i smokve, svježe je i savršeno pristaje uz sva riblja jela, školjke i bijelo meso. Na prvi dojam vino je jako, pa se konobari šale s nama da je Pošip kao i svi Dalmatinci: „Prvo te udari, a zapravo su blage naravi“! Limitirani Pošip Prestige leži osam mjeseci u drvenim slavonskim hrastovim bačvama od pet litara, čime barrique nije prenaglašen i daje voćne note i lagan miris mediteranskog bilja, uz neizbježnu mineralnost. Ipak će svi dati prednost zrelom i odležanom Pošipu Barrique, koji se čuva godinu dana u hrastovoj bačvi, čime se stvara moćno vino, svježe i sa specifičnim aromama pošipa koje se miješaju s barikianim notama.
Na Punta Skali se njeguje i Rose Scuro, pitki i lagani rose koji je nastao kao cuvee sorti Plavac mali i Crljenak, a blage note voća i bilja stvaraju elegantno proljetno i ljetno vino kojega domaćini zovu „Dalmacija u čaši“. Dobro rashlađen Rose Scuro je sjajan za predjela i lagana jela, pa samim time i fenomenalni je ljetni izbor. Jedan od njegovih „roditelja“ je Crljenak ili Tribidrag, stara hrvatska autohtona sorta o kojem postoje zapisi još iz 15. stoljeća. Neopravdano zanemaren, crljenak se desetljećima njegovao u skrivenim dalmatinskim vinogradima i tako preživio, da bi u suvremeno doba ponovno dosegao staru slavu. Enolozi su, nakon ponekad i žešće rasprave, ustanovili da od crljenka nastaje i američki zinfandel i talijanski primitivo, čime je Dalmacija postala izvorište nekih od najslavnijih vina na svijetu. Crljenak Kraljevskih vinograda je voćno i pitko vino izrazite crveno-rubinske boje, s naglašenim aromama borovnice, kupine, šljive i maline, gotovo misterioznog okusa. Preporučuju ga uz jela od tune, školjaka i mesa.
Drugo poznato crno vino Dalmacije je nezaobilazan Plavac Mali. Ne treba previše govoriti da je ovo najznačajnija hrvatska sorta crnog vina jer objektivno najpoznatija crna vina jesu iz vinograda Plavca Malog, koji je nastao križanjem sorti crljenka i dobričića. Kameni vinogradi uz more najbolje su lokacije za sadnju ove loze, pa ne čudi da je Punta Skala odličan terroir ovog vina. Dubinska rubinska boja i s naglašenim mirisom daju naslutiti neko bogato i teško vino, ali iznenađenje je u njegovoj pitkosti, balansiranim taninima, i aromama zrelih trešanja i šljiva. Sjajno vino za jela od mesa, ali i riba, rakova i školjki!
Kao slatka završnica, kušali smo i Muškat, koji se odlikuje božanstvenim mirisom i laganom slatkoćom. Vino slamnato-žute boje daje izraženu aromu sa cvjetnim mirisima i zrelim muškatnim grožđem. Skladnost ovoga vina iz kamenitog tla očituje se u tepanju domaćina kako se radi o tekućoj poeziji u boci.
Sva su vina ovdje dovedena do vrhunca, a to poručuje i glavni enolog Dean Crnošija: „"Naša orijentacija na vrhunska i prestižna vina pokazala se opravdanom i potvrđenom na regionalnim natjecanjima gdje smo ostvarili laskave titule šampionskih vina." Doista, spoj kamena, mora i sunca, vjetra s Velebita i s Jadrana, sve umotano u hrvatsku srednjovjekovnu vinogradarsku baštinu, čini ove vinograde – kraljevskima!
Kraljevski vinogradi
info@kraljevski-vinogradi.hr, https://www.kraljevski-vinogradi.hr/
tel. +385 23 644 193