U antičkom središtu Zadra, među mnogobrojnim restoranima koji su prepoznatljivi jedino po turistima orijentiranoj nemaštovitosti, nalazi se maleni biser dalmatinsko-venetske gastronomije, Trattoria Mediterraneo. Gotovo se sramežljivo nudi prolaznicima, koji često zastanu i pogledaju na svega nekoliko stolova u ugodnom interijeru ispunjenom radovima zadarske slikarice Silvijane Dražović, starim uporabnim predmetima i slikama Giorgija, oca vlasnika koje pripadaju nekim minulim

The summer heat swept Northern Dalmatia well when we arrived on the wine-growing slopes above Petrčane, not far from Zadar. Here today stand the Kraljevski vinogradi - Royal Vineyards, one of the successful wine stories of the Zadar region. Historically, the vineyard existed on the same slopes as early as 1072. Namely, the Croatian king Petar Krešimir IV in 1066 donated vineyards to the newly founded Benedictine monastery of St. Mary in Zadar, led by his sister, Abbess Čika,

Ljetni zvizdan je dobrano zavladao Sjevernom Dalmacijom kad smo stigli na vinorodne padine iznad mjesta Petrčane, nedaleko Zadra. Ovdje danas stoje Kraljevski vinogradi, jedna od uspješnih vinarskih priča zadarskog kraja. Povijesno je na istim padinama vinograd postojao još 1072. godine. Naime, hrvatski kralj Petar Krešimir IV. darovao je 1066. godine vinograde novoutemeljenom benediktinskom samostanu sv. Marije u Zadru, koji je vodila njegova sestra, opatica Čika, praunuka k

Povjesničar Maslinara Željko Krnčević zavirio je u srednjovjekovni splitski statut koji je između ostalog propisivao i sadnju te njegu maslina. I Splićani imaju članke o maslinama i ulju u svojim starim pravnim aktima. Prvi gradski statut pod naslovom Capitularium dao je godine 1240. sastaviti splitski potestat Gargan de Arscindis iz Ankone koji je popisao dobre gradske običaje (consuetudo) i pridodao im druge pravne norme. Ovaj je statut poslužio kao okosnica onome koji je n

Jedna od uspješnijih priča hrvatskog stočarstva jest ona o prodaji janjetine. Mlada janjetina iz Like, kvarnerskih i dalmatinskih otoka, Dalmatinske zagore, redovito je pronalazila svoje tržište u restoranima i trgovinama turistički aktivnijih područja. Iako je tržište puno i strane janjetine, ponajviše iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, domaća janjetina ima svoju posebnu aromu i prepoznatljivost. Koliko smo se puta nadvikivali je li paška ili creska janje

„Trojstvo mirisa, okusa i boje. I znaš da je Vrgoračka!“ Tako govore u Udruzi vrgoračke jagode, koja je nastala za poticanje proizvodnje i promicanje vrgoračke jagode kao poznatog voća iz tri vrgoračka polja: Rastok, Jezero i Bunina. Njih 80-ak nastavlja tradiciju koja je započela sadnjom prvih jagoda u mjestu Orah u 1970.-ima. Nakon toga se postupno sade i u drugim vrgoračkim mjestima; Banji, Podprologu, Kokorićima, Ravči, pa i u brdskim selima poput Prapatnica, Stilja i Kaš

Početkom godine turistički portali donose liste najpoželjnijih destinacija, pa tako već neko vrijeme se redovito pojavljuje Hrvatska, zemlja koja ima dugogodišnju tradiciju u turizmu. Ona se ističe predivnim očuvanim prirodnim ljepotama, a tu posebno mjesto ima naša obala. Na valu tog uspjeha naša gastronomska scena doživljava pravu renesansu. Pojavom Michelinovih i Gault Millau vodiča podignuta je ljestvica vrlo visoko, što nas posebno raduje. Posjetiti Dalmaciju i Split lje

U predvečerje prije blagdana svetoga Nikole djeca obično čiste svoje čizmice i stavljaju ih na prozor ili ispred vrata u nadi kako će ovaj svetac ponovno nagraditi dobre. Za one koji nisu toliko dobri, moderni konzumerizam je pripremio zlatne šibe, a ideja plašenja djece Krampusom odavno je postala dijelom prošlosti. Ipak, tradicije ophoda Svetoga Nikole, kao i prekrasni običaji povezani s morem, i dalje su dio jadranske stvarnosti. Ovaj svetac je rođen u trećem stoljeću u Ma

Nema gastronomskog sajma gdje ne naiđemo na riblje delicije iz Kaštel Kambelovca! Živko Dražin svuda širi svoje znanje u izradi domaćih inćuna, srdela i marinada po tradicionalnoj recepturi. Njegova ponuda prava je lepeza jadranskog bogatstva i dalmatinskog podneblja, što znači najbolje od sredozemne tradicije iskorištavanja plave ribe koja je nekoć branila ove krajeve od gladi. Pri svakom posjetu Dražinu, krećemo skladnim redoslijedom degustacije. Prije svega su tu blagi fil