Vikend na Bledu: između jezera, dobre hrane i Riklijeve filozofije odmora
Bled ima nekoliko prizora koje je teško zaboraviti: otočić usred jezera, dvorac na stijeni i tradicionalnu kremnu rezinu (kultnu kremšnitu) koja se već desetljećima priprema u Kavarni Park. No iza poznate razglednice krije se i mjesto s bogatom lječilišnom poviješću koja se njeguje u Rikli Balance Hotelu. Hotel nosi ime po Arnoldu Rikliju, švicarskom iscjelitelju koji je još sredinom 19. stoljeća prepoznao potencijal Bleda za odmor i oporavak te ondje razvio svoj koncept prirodnog liječenja. Danas se ta ostavština prepoznaje u hotelskom wellnessu, sadržajima i detaljima uređenja omogućujući svakom ljubitelju ovog slovenskog bisera da Bled upozna i iz nešto drukčije perspektive- kroz njegovu tradiciju odmora, prirode i brige o sebi.
Arnold Rikli stigao je na Bled sredinom 19. stoljeća, a 1855. ondje je osnovao institut prirodnog liječenja. U vrijeme kada wellness nije bio industrija, nego prilično neobična ideja, zagovarao je boravak na otvorenom, kretanje, sunce, vodu i jednostavnu prehranu. Njegove su metode uključivale šetnje, kupanje, sunčanje i hodanje bosih nogu po jutarnjoj rosi. Danas se takav pristup može promatrati kao dio povijesti Bleda i njegova razvoja u poznato lječilišno odredište. Rikli Balance Hotel preuzeo je njegovo ime i pojedine elemente njegove filozofije ugradio u hotelsku ponudu. To se vidi već u sobama: svaka je povezana s nekim motivom Gorenjske, od kranjske pčele i licitarskog srca do tradicionalnog veza, smreke s Pokljuke i samog Riklija. Lokalni motivi daju hotelu jasniju poveznicu s mjestom u kojem se nalazi, što je dobrodošlo u destinaciji u kojoj se hotelski interijeri često natječu s pogledom na jezero.
Jedan od razloga zbog kojih se u Rikli Balance Hotelu može provesti i veći dio dana jest bazenski kompleks. U njemu je šest bazena, među kojima su unutarnji termalni bazeni, dječji bazen i vanjski termalni bazen. Za one koji vole opuštanje tu su masažni bazen te unutarnji tobogan, pa ponuda nije namijenjena samo gostima koji traže mirno plivanje.
Za odrasle koji žele odmoriti od bazena tu je Wellness Živa, s ponudom masaža, sauna, kupki i tretmana lica i tijela. Posebno su zanimljivi tretmani koji se oslanjaju na sastojke povezane s lokalnim okolišem, primjerice med kranjske pčele i smrekove vrške. U sklopu wellnessa nalaze se različite vrste sauna, uključujući finske, parne, bio i infracrvene. Želite li doživjeti jedinstvenu masažu, po kojoj je Wellness Živa smješten u prizemlju ovog hotela posebno poznat, tu je masaža snopićima smrekovih vršaka koji pruža jedinstveni način opuštanja tijekom vikenda.
Posjet Bledu teško je zamisliti bez kušanja njegove najpoznatije slastice. Originalna blejska kremna rezina (Bledska kremšnita) jedan je od najpoznatijih slatkih simbola Bleda, a njezina je priča neraskidivo povezana s Kavarnom Park, gdje je prvi put poslužena 1953. godine. Njezina je priča počela 1953. godine, a do danas se zadržao prepoznatljiv format kocke dimenzija 7 × 7 × 7 centimetara, u kojoj se izmjenjuju zlatno lisnato tijesto, nježna krema od vanilije i prozračan šlag. Mali test pri kušanju? Krema bi trebala biti dovoljno čvrsta da zadrži oblik, ali i toliko lagana da se svaki sloj osjeti zasebno. Najbolje ju je kušati upravo u Kavarni Park, uz pogled na jezero, ondje gdje je njezina priča i započela.
Kavarna Park nije zanimljiva samo zbog svoje slavne kremne rezine- njezin jelovnik nudi dovoljno razloga da se ondje zastane i na ručku. Ponuda obuhvaća mesna i vegetarijanska jela, gurmanske burgere, tjestenine i svježe salate, a ljubitelji lokalnih okusa mogu odabrati platu s gorenjskim sirevima i suhomesnatim proizvodima. Tu su i riblja jela, kao i izbor modernijih jela za one koji žele nešto drukčije. Poseban je užitak sjesti uz velike staklene stijene ili na terasu, naručiti ručak i pritom uživati u pogledu na Bledsko jezero, otočić i dvorac. A za kraj, teško je odoljeti njihovoj poznatoj kremnoj rezini ili domaćem sladoledu.
Bez obzira na to koliko sadržaja hotel nudi, Bled bi bilo šteta svesti na boravak u zatvorenom. Blejski otok i dalje je jedna od najprepoznatljivijih točaka Slovenije, a dolazak tradicionalnom pletnom čamcem dio je iskustva koje se ne može zamijeniti pogledom s hotelskog prozora.
Na Bledskom otoku se može razgledati crkva Marijina uznesenja, čuti priče povezane s njezinom prošlošću i upoznati lokalne običaje. U Potičnici se posjetitelji mogu upoznati s pripremom potice, tradicionalnog slovenskog kolača, a želite li produljiti boravak na otoku- napravite vlastitu potičnicu na radionici u podrumu Potičnice. Krug oko cijelog jezera na Bledu je 6 kilometara, a svladati ga možete pješice, kočijom (rezervacija uz jezero) ili biciklima koji su u ponudi hotela. A kako izgleda Bled s visine? Na ovo pitanje će dati odgovor uspon na Blejski stari grad (dvorac), koji se nalazi na stijeni iznad jezera. I način na koji ćete posjetiti dvorac možete odabrati sami- pješice stepenicama, šumskim proplankom ili automobilom.
Bled je, u odnosu na Hrvatsku dovoljno blizu za spontani vikend, a nudi sasvim dovoljno sadržaja da se ondje poželi ostati i koji dan dulje. Šetnja uz jezero, izlet na otočić, posjet dvorcu, ručak s pogledom na Alpe i nezaobilazna kremna rezina samo su dio razloga za dolazak. Dodamo li tome opuštanje u bazenima i wellnessu Rikli Balance Hotela, dobivamo odličan plan za predah od svakodnevice. Zato, ako razmišljate o sljedećem vikend-putovanju, stavite Bled na popis-možda je upravo tri dana uz jezero ono što vam treba za mali odmak od uobičajenog načina života, vas je ova priča potaknula na planiranje izleta, detalje smještaja i aktualne vikend-pakete možete pronaći na službenoj stranici Rikli Balance Hotela.
Foto: NIkola Zoko i promo
Comments