U Splitu je 22. i 23. listopada bilo vrlo živo. U organizaciji udruženja Vino Dalmacije kušala su se najbolja vina dalmatinskih vinara na sajmu pod nazivom „Dalmatinske vinske ikone 2021“. Vinari Iz svih dalmatinskih vinskih krajeva pozvani su donijeti svoje najbolje primjerke u posljednjih četiri do pet godina što je jamčilo osobito dobar vinski program. Na festivalu su se našli kako probrani vinari tako i brojni stručnjaci, vinoljupci i novinari, sve pod dirigentskom palicom voditelja studija Mediteranske poljoprivrede na Sveučilištu u Splitu, predsjednika udruženja Vino Dalmacije i vinara iz Primoštena dr. Lea Gracina.
Prvo što smo primijetili u obilasku festivala jest velika količina rosé vina. Dalmaciji se počelo tepati da je hrvatska Provansa po usponu kvalitetnih roséa. Nekad se on ograničavao na svima poznati Benkovački rosé, no danas se mogu naći brojni sofisticirani rosé u dalmatinskim podrumima. Južna Francuska i Dalmacija imaju sličnu klimu i tlo pa se mogu natjecati u proizvodnji ružičastih vina. Nekad se u Dalmaciji rosé radio tek kao nusproizvod lošijeg crnog vina, no ti su dani (srećom) zaboravljeni. No, nisu svi roséi isti jer se ne rade od iste sorte grožđa.
U sjevernoj Dalmaciji, koja je nekako i najsličnija Provansi, rosé se radi od grenachea i syraha, ali i plavine. U srednjoj Dalmaciji je to tribidrag/kaštelanski crljenak, a potom su tu i otočni roséi napravljeni od plavca malog. Tako smo i mi probali rosé vinarije Ventus iz Jelse, s otoka Hvara. Vinarija nazvana po vjetru nudi vjetrovite vinske uspješnice – Levant, Oštro, Bura, Jugo, a roséu je pripalo ime Maestrala. Kao što je maestral nježan i osvježava, takva je i blagodat ovog ružičastog vina napravljenog od plavca malog!
Oko Imotskog i Vrgorca nalaze se ružičasta vina rađena od plavine i merlota, a kao određena posebnost tu su i neretljanska ružičasta vina, vezana najviše uz kraj oko Komarne.
Ovdje se od plavca malog radi rosé Zadruge Neretvanski branitelj pod nazivom Opus, sa suptilnom aromatičnošću kakva je svojstvena dolini Neretve i zbog čega se plavci Komarne razlikuju od svojih rođaka na srednjodalmatinskim otocima ili na poluotoku Pelješcu.
Za Dalmaciju je 2021. godina i godina vinskih preokreta u kojoj su suha vina osvojila više najsjajnijih, zlatnih i platinastih medalja, od bilo koje druge vinske regije centralne i istočne Europe na najvećem međunarodnom ocjenjivanju Decanter World Wine Awards. Neka od tih vina su se mogla kušati i na ovom događaju. „Svaki od vinara izlagača izdvojio je iz svog portfelja samo po dvije etikete na koje je posebno ponosan. Predstavlja ih i rastače posjetiteljima osobno, pa koncentracijom najviše kvalitete koju Dalmacija posjeduje i kvalitetnim informacijama o vinu iz prve ruke, zainteresiranima se omogućuje nesvakidašnje iskustvo i uvid u brojna legendarna vina trenutno najuspješnije vinske regije ovog dijela Europe“, rekao je predsjednik udruženja Leo Gracin.
Jedno od tih zlata otišlo je vinariji Testament iz Jadrtovca kraj Šibenika i to za Tribidrag 2018. Na festivalu smo kušali njegov Pošip Merga Victa 2020, osvježavajuće vino voćnih i citrusnih aroma s lokacije Smokvica na Korčuli, te Babić 2017 s pozicije Jadrtovac, koje je dobilo srebro na Decanteru 2019 i broncu 2020, moćno vino s aromom zrele crvene trešnje i začina. Općenito je na ovom festivalu s ponosom zastupljena autohtona vinska ponuda Dalmacije: moglo se kušati mnogo pošipa, plavca, tribidraga/crljenka i babića, ali i poneko manje vino s velikim potencijalom.
Babić je autohtona dalmatinska crna vinska sorta u podregijama Sjeverne Dalmacije i Hrvatsko primorje. Dva tipa ove sorte, babić veliki i babić mali razlikuju se po veličini grozda i po kakvoći. Babić mali ima veću sposobnost nakupljanja šećera (za oko 2 %) a na izrazitim vinogradarskim položajima kakve su primoštenske terade, taj sadržaj može doseći i do 23 %. Alkohol u vinu babića, dakle, varira, obično od 13 do 15 % vol. Vino babić je modrocrvene boje, puno i pitko, s izraženom originalnošću. Na tržištu se pojavljuje u dvjema kvalitetnim kategorijama; kao vrhunsko vino (Primoštenski babić s najboljih položaja vinogorja Primošten kakve su primoštenske terase, tzv. vlačice) i kao kvalitetno vino (babić s ostalih krševitih položaja vinogorja Šibenik i Primošten). Grožđe babića proizvedeno u drugim vinogorjima, gdje je taj uzgoj privremeno dopušten, pridonosi kakvoći crnih vina s kojima se sljubljuje.
Među mnogim babićima koji su se našli među dalmatinskim ikonama, posebno nas se dojmio Livaić Babić Templar Aurum 2016 sa svojom etiketom. Vinarija iz Pirovca se time prisjeća templarske zemlje oko Vrane u zadarsko-šibenskom zaleđu, a koja je bolja sorta za to do babića. Na festivalu su se Livaići istakli i svojom Maraštinom Vila 2019. I predsjednik udruženja Vino Dalmacije je na festival stigao sa svojim Babićem Gracin 2016, kao i mješavinom babića i plavca malog pod inovativnim imenom Kontra. Nema kontre protiv babića, kao ni protiv ovih uspješnica iz Primoštena!
Još jedan babić koji se valja istaknuti je onaj koji proizvodi poznata dalmatinska vinska kuća Vinoplod Šibenik. S lijepom novom etiketom, babić priziva ponešto slavnije dane Vinoploda, osobito nakon što se u Šibeniku otvorila nova kušaona gdje se uspješnice babić i debit mogu probati u ugodnoj atmosferi i uz dalmatinske zalogaje. Zbog toga smo razgovarali s voditeljem prodaje Ivicom Piližotom za naš Youtube kanal:
Među ostalim sudionicima iz sjeverne Dalmacije našli su se: Vina Bora s Pošipom 2020 i cuveeom (Merlot, Syrah, Cabernet Sauvignon) 2017, kao značajna vinarija iz Posedarja s položajima u Islamu Latinskom; svima vrlo znani Boškinac koji se predstavio svojom kupažom Cabernet Sauvignona i Merlota iz 2016; Ker-Vin je obranio boje Ravnih kotara s Glavić Martin Syrahom 2018 i Cabernet Sauvignonom 2017, s položaja Nadinsko blato; isto je radila i PZ Masvin iz Polače s Cabernet Sauvignonom 2018 i Crljenkom 2018; kao i vinarija Škaulj iz Benkovca s Cabenert Sauvignonom 2017 i kupažom Caberneta i Merlota pod nazivom Carl Gustaf 2016; Babić 2016 i Maraština 2017 je predstavila Vinarija Birin iz Vodica; Kraljevski vinogradi su iz Petrčana stigli s Pošipom 2020 i Crljenkom 2016; iz Primoštena je stigao Ivo Matošin s Babić zero 2018 i Babić 2017; isto tako i Prgin vina s Babić mali 2016 i 2017; male sorte je branio Ante Sladić iz Skradina sa svojom Maraštinom 2017 i Lasinom 2018.
Krećemo li prema jugu, nailazimo na kaštelanski crljenak ili tribidrag, vino koje nosi mnoga imena: tribidrag, tibidrag, pribidrag, zibidrag, grbić i još veći broj drugih, a u SAD-Kalifornija zinfandel, u Italiji-Molise: primitivo. Spontanom hibridizacijom (dakle, bez utjecaja čovjeka) s dobričićem ova je loza postala jednim od roditelja plavca malog. Crljenkom (bez pridjeva kaštelanski) se (i to samo na dalmatinskim otocima) nazivaju i neke druge sorte, primjerice glavinuša, odnosno okatac crni. U nekim dalmatinskim vinogorjima je sinonim za plavac mali. S obzirom na najnovija znanstvena istraživanja, tu praksu uporabe imena drugog kultivara valjalo bi napustiti, i na taj način u vinogradarsku terminologiju unijeti više reda. U želji i nastojanju kalifornijskih vinogradara da saznaju odgovor na pitanje otkuda je vinska sorta crnog grožđa zinfandel stigla u njihov kraj, nakon dugotrajnih i temeljitih studija (zaslugom brojnih znanstvenika ampelografa, genetičara, povjesnika i kalifornijskog vinogradara i vinara hrvatskog podrijetla Miljenka Mike Grgicha) dobiven je odgovor, o čemu je više podataka u ovom leksikonu zabilježeno pod natuknicama zinfandel i plavac mali.
A kakve smo mi tribidrage, crljenke i plave probali u Splitu! Mnoge je posjetitelje svakako privukao Zlatan Plava Barrique 2013, a pogotovo njihov Zlatan Plavac Grand Select 2013, oba vrhunska vina is Svete Nedjelje na Hvaru koji opčinjavaju okusima, mirisima, a posebno osebujnošću vinogradara! Mate Volarević je iz Komarne donio Plavac mali Gold Edition 2016 i Kremenu 2018, plavci koji su ponos neretljanskih vinograda. Predivna priča stiže s otoka Visa – Vislander s toplom obiteljskom pričom predaka i težaka na dalekom jadranskom otoku, vinarija koja je svoja vina nazvala po lokalitetima i obilježila ih članovima svoje obitelji, a mi smo imali prilike kušati Vislander Tihobraće 2017 i Vislander Ljubišće 2018, plavce otoka Visa!
Vinarija Bastijana – Tomić donosi s položaja Ivan Dolac predivan Tomić Veliki Plavac mali 2011, kao i Pošip 2020. Podjednako je iz Komarne stigao Plavac mali Premium 2017 i Pošip sur lie 2019, dvije fenomenalne kupaže vinarije Terra Madre. Plavac iz Bola na Braču, Majstor 2017 i Pošiš istoga imena iz 2019 su ponos Stina vina. Vina Senjković su pridonijela svojom kupažom Plavca malog, Syraha i Caberneta Sauvignona pod nazivom Dita 2016, kao i Pošipom Tristeca 2019. Plavac Rizman Primus 2016 i kombinacija Pošipa i Chardonnaya 2019 predstavili su Vinariju Rizman iz Kleka. Fenoomenalna kupaža iz doline Neretve hit je Vinarstva Prović – prosušeni Merlot, Plavac mali, Merlot i Cabernet Sauvignon sjajno su se susreli u Prović Paganu 2017, a ljubitelji Chardonnaya su se mogli posve začuditi s pitkošću Prović Narone 2018. Korčulanska Smokvica se podičila s Pošipom sur lie 2017 i 2019 vinarije Toreta, dok je Skaramuča donijela fenomenalan Dingač Elegance 2016 i Pošip Elegance 2019. S podalekog Lastova vinarija Provin je pokazala svoje umijeće kroz Merlot 2018 i Rukatac 2019.
Pošip Čara je već postao sinonim, a Nerica vina su donijeli u Split Nerica Pošip 2019 i Pošip Mindel 2016. Vinarija sa zagrebačkom adresom, Šimunović i Szabo, nije se nimalo libila ponuditi Markus Pepejuh 2017, odličan plavac s položaja Dingača, kao ni Babić iz Podgrebena. Neizbježni Hvar Hills su se podičili s Hvar Hills Pharos Maximvs 2013, plavcem od kojeg staje dah, ali se moglo uživati i s njihovim Pošipom iz 2019. S doista toplom etiketom istakla se vinarija Grgić iz Trstenika koja je ponudila sjajan Plavac mali 2018 i Pošip 2019. Također je bio nezaobilazna vinska ponuda Carića s Hvara, koji su puninu plavca pretočili u Veli Visko 2018, ali su oduševili i s kupažom Bogdanuše, Maraštine, Pošipa i Muškara u vinu Cesarica 2019, pravog ponosa Starigrojskog poja! Najzad, svima znano Blato predstavilo se kupažom Syraha i Tribidaga pod nazivom Notturno 2018, te Pošipom 2019. S dalekog juga Hrvatske stigla je i Zoro Malvasija dubrovačka 2020 i Cabernet Sauvignon 2018.
Osobito je bilo zanimljivo (i pitko!) kušati vina iz Imotskog i Vrgorca! Poznata Vučja draga dala je vinariji Grabovac čast da predstavi Grabovac Draga Riservu 2019, iznimnu kupažu Kujundžuše, Pošipa, Žilavke, Chardonnaya i Sauvignona Blanca, a da se ne govori o Modrom jezeru Riserva 2016 koja je ponudila spoj Cabernet Sauvignona, Vranca, Trnjka i Merlota! Iz Imotskog polja stigao je Katich Chardonnay 2018 i Pošip 2018. Ne može proći vinski festival u Splitu bez kaštelanskih vinara Bilo je tu puno tradicionalnih sorti: Crljenak 2019 vinarije Marina Milana; Pošip 2020 Ivice Milana; Crljenak kaštelanski 2017 vinarije Krolo iz Kaštel Starog kao i njihov Pošip 2019; Kastel Sikuli Kaštelanski Crljenak 2019 i Pošip 2020. Divna priča obnove sorte Babica stiže iz Kaštel Štifilića: Vuina vinarija ponudila je Štafileo 2019, kao i Crljenak Štafileo 2016. Iz Omiša je stigao Mimica Pribidrag 2016.
A iz Kaštel Sućurca je došao vrlo lijep Crljenak kaštelanski pod imenom koji objedinjuje cjelokupnu kaštelansku priču: Tradicija 2018 i Vlaška 2018. S vlasnikom Matelom i dr Leom Gracinom razgovarali smo za naš Youtube kanal:
Dalmatinske vinske ikone su postavile pravi vinski ikonostas, a sada je na vinarima i vinoljupcima da nastave dobru navadu i krenu prema divnim vinima na gušt i kontru svima!