Park istarskog vola: mjesto gdje se čuva simbol istarske tradicije

U Kanfanaru gotovo da nema snažnijeg simbola od istarskog vola, boškarina. Upravo zato ispred mjesta gdje se svake godine održava Smotra istarskih volova uređen je Park istarskog vola – prostor koji tijekom cijele godine podsjeća na životinju koja je desetljećima hranila i gradila Istru, a danas predstavlja jedan od njezinih najprepoznatljivijih simbola.

Na prvi pogled riječ je o jednostavnom prostoru s drvenim vezovima na kojima se tijekom Jakovlje privezuju najljepši istarski volovi. No izvan dana manifestacije park je pretvoren u edukativnu šetnicu. Uz svaki vez postavljene su informativne ploče s zanimljivostima o boškarinima, od podataka o najtežim i najljepšim primjercima do priče o razvoju uzgoja ove autohtone pasmine. Ideja je bila da park ne živi samo nekoliko dana u godini, nego da posjetiteljima tijekom cijele godine približi važnost istarskog vola.

Kanfanar svoju titulu "općine istarskog vola" nije dobio slučajno. Prije više od tri desetljeća, kada je broj boškarina naglo opadao i prijetilo im je izumiranje, nekolicina entuzijasta iz Kanfanara pokrenula su Smotru istarskih volova. Bili su to Ivan Meden, Anton Meden sa sinom Davidom i fotograf Gordan Ukić. Željeli su potaknuti uzgajivače da nastave držati ove impresivne životinje i pokazati javnosti koliko su vrijedne. Iz te ideje razvila se danas već tradicionalna manifestacija koja ove godine doživljava svoje 36. izdanje.

Od davnina su se na ovom području organizirali stočni sajmovi pored ruševina nekadašnjeg samostana posvećenog ovom svecu, na raskrižju nekoliko općina. Početkom 90-ih godina 20. stoljeća tradicija je obnovljena, a smotra istarskih volova postala je njezin centralni događaj. Naime, tih je godina istarskih volova (boškarina) u Istri bilo jako malo i cijeloj je pasmini opasno prijetilo izumiranje. S ciljem osvješćivanja javnosti o tome kako je Istra na rubu da u potpunosti izgubi ovaj svoj najveći simbol, Kanfanarci su osmislili smotru volova na kojoj se sve od onda održava i izbor najljepšeg, najtežeg i najposlušnijeg istarskog vola. S godinama, dobrim dijelom i zahvaljujući Jakovlji, broj je istarskih volova rastao, iako pasmina nikad nije prestala biti ugrožena. I danas na kanfanarsku smotru dolaze ponosni vlasnici boškarina s ovim preko tone teškim životinjama. Nakon proglašenja najtežih, najposlušnijih i najljepših istarskih volova, slijedi zabava do dugo u noć uz bogati kulturno-umjetnički i zabavni program.

S vremenom su se u projekt uključili Istarska županija i Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI), koja je dala snažan poticaj očuvanju boškarina, ne samo kao radne životinje nego i kao vrhunske gastronomske namirnice. Kada su začetnici smotre odlučili prepustiti organizaciju mlađima, brigu o manifestaciji preuzela je Općina Kanfanar kako bi se osiguralo da ova tradicija ne nestane. Toje pasmina čvrste konstitucije, vrlo otporna i prilagođena uvjetima života na ovom podneblju.

Masa krava je između 500 i 550 kg, a bikova 700 do 900 kg, ali ima primjeraka koji su teži i od 1.000 kg. Mliječnost je skromna jer tijekom domestikacije uzgajivačima ovo svojstvo nije bilo od značaja. Tako danas boškarin daj od 800 do 1.200 litara mlijeka sa 4,2% mliječne masti. Svijetlo sive do bijele boje su te im je karakteristika rogovlje koje je bijele boje osim crnih vrhova te ima oblik lire. Prema podatcima HPA za 2013. godinu u Hrvatskoj se uzgaja 40 bikova ove pasmine, 720 krava i 442 grla ženskog podmlatka. Pasmina ima status visoko ugrožene.

Na smotri danas sudjeluje sedamnaestak volova, iako pojedini uzgajivači dovode više grla. Broj sudionika nije slučajan – stručna komisija i veterinari prije manifestacije obilaze gospodarstva, pregledavaju životinje i provjeravaju ispunjavaju li stroge kriterije. Gleda se dob, izgled, boja, razvijenost, ponašanje i uvjeti u kojima životinje žive, pa na smotru dolaze samo najreprezentativniji primjerci. Posebno veseli činjenica da među uzgajivačima ima i mlađih generacija. Najčešće su to sinovi i kćeri obitelji koje se desetljećima bave uzgojem boškarina, pa ljubav prema ovoj autohtonoj pasmini prelazi s roditelja na djecu.

Park istarskog vola je podsjetnik na vrijeme kada je boškarin bio nezamjenjiv pomoćnik u polju, ali i svjedočanstvo uspješne priče o očuvanju istarske baštine. Zahvaljujući upornosti lokalne zajednice, Kanfanar je postao mjesto u kojem se tradicija ne čuva samo u muzeju, nego živi i svakog ljeta ponovno oživi uz zvuk zvona, miris sijena i ponosne korake najvećih istarskih volova.