S južnih obronaka Dilja pruža se širok pogled na brodsku ravnicu, grad Slavonski Brod, rijeku Savu i Bosansku Posavinu. Gledamo u daljinu iz mjesta Bukovlje, ponosne općine koja se u posljednje vrijeme uspješno razvija. Zbog priljeva stanovništva, od 1991. godine se broj stanovnika udvostručio. Oni uživaju u ruralnoj idili, gdje mnogi Brođani imaju svoje vinograde i vikendice.
Vinorodnost ovoga kraja je razlog zašto se u Bukovlju već 17 godina održava smotra vina „Vinovita“, u čast Svetome Vinku, svecu kojega štuju vinari i vinogradari u siječnju. Ujedno je ovo bila i šesta međužupanijska smotra i ocjena vina, a sve je organizirala udruga „Igrač“. Više od stotinu vinara je predstavilo svoja vina, što je zasigurno dalo mnogo posla ocjenjivačkom odboru, ali i nama, prolaznim kušačima!
Prisutna su bila vina iz dvije hrvatske vinske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje. Slavonija je velika vinska regija s dugom tradicijom uzgoja vinove loze po obroncima svih svojih brda, od Bilogore do Papuka. Tako veliku regiju u jedinstvenu cjelinu objedinjuje klima koja je gotovo jednaka u svim njenim dijelovima. Najvažnija joj je značajka da su jeseni toplije od proljeća, što povoljno djeluje na prirodni proces nakupljanja grožđanog sladora, glavnog uzročnika visoke kvalitete vina.
Graševina je svakako najvrjednija slavonska eno-ikona, kojoj idealno odgovara slavonska klima i bogato tlo. Njena kasna priroda odlično se poklopila s prohladnim proljećima i toplim jesenima. Aroma kod slavonskih graševina je vrlo bogata, obično prevladavaju voćne nijanse, prvenstveno jabuka, a povremeno i drugog zrelog voća. Gotovo u pravilu susrećemo i nježne nijanse badema, zatim herbalne note koje vrlo često podsjećaju na kamilicu, zeleni čaj i sijeno. Arome slatkastog cvijeća i meda rastu u vinu sukladno ostatku neprovrelog šećera i uvjetovane su kasnijim rokovima berbe, pa će primjerci kasnih i izbornih berbi obilovati aromama livadnog cvijeća, meda od bagrema i slatkog od dunje. Okus je kod graševina uvijek dovoljno živ zahvaljujući prirodno visokim kiselinama, koje u suglasju s bogatima ekstraktom, malom količinom neprovrelog šećera i solidnim alkoholom stvaraju u ustima osjećaj punoće i slasnosti. Završetak obično karakterizira blaga gorkastost na aftertasteu koja daje graševini konačni jedinstveni izričaj.
Rajnski rizling je druga slavonska eno-ikona, ali je vezana uz mnogo užu površinu od graševine. Najbolja vina dolaze gotovo isključivo iz kutjevačkog vinogorja. Ondje je rajnski rizling vrlo bogat aromama, pretežno cvjetnog karaktera s primjesama agruma i tragovima „ozbiljnih“ i decentnih nota kerozina. Pun okus i idealni aromatski sklop ostvaruje se tek nakon jedne godine ležanja, pa je za najbolju kvalitetu potrebno malo pričekati. Sve burgundske sorte se ovdje jako dobro snalaze. Kvalitetom iskaču chardonnay i pinot crni, a povremeno i pinot sivi. Bordoške sorte su također prisutne, bijele i crne. Cabernet sauvignon uspijeva u najboljim godinama, dok merlot i sauvignon blanc redovno daju izvrsne rezultate. Na najvišim položajima slavonskih brda uzgaja se grožđe za visoke predikate. Ledene berbe gotovo redovito uspijevaju, te zajedno s berbama prosušenih bobica osvajaju najviša odličja na najpoznatijim svjetskim natjecanjima.
Oštre zime, prohladna proljeća, vrela ljeta i umjereno tople jeseni, glavne su klimatske karakteristike Podunavlja, koje ovu regiju čine idealnom za uzgoj mnogih sorti vinove loze. Iznimno je važno da se sade na spomenutim obroncima, jer su ravničarske depresije kojima ovaj kraj obiluje podložne zimskom smrzavanju, a ono, kada se dogodi, zahtijeva vađenje kompletnih vinograda, te jesenskom truljenju zbog slabog strujanja zraka. Nadmorska visina koju posjeduju iločki Principovac ili Kneževi vinogradi i vjetrić koji tamo uvijek pirka, čine ove položaje zdravim i idealnim za najveće vinarske domete. Dvije su se sorte u tim uvjetima odlično snašle: graševina i traminac. Graševina je danas bitno popularnija i zastupljenija sorta, no nije uvijek bilo tako. Prije stotinjak godina to je mjesto držao danas ponešto zapostavljeni traminac. Traminac ovdje često dolazi kao suho ili polusuho vino, za razliku od ostatka Europe i svijeta gdje je najčešće vrlo sladak. To ga čini posebnim i nastavi li se njegova kvaliteta ovako dobro razvijati kao posljednjih godina, mogao bi ostaviti značajan trag i na međunarodnoj sceni. Graševina je pak sorta koja najbolje pogađa ukus prosječnog Hrvata, a ovdje ima stvarno izvrstan potencijal. S kontroliranim prinosima i pravodobnim rokovima berbe posjedovat će prekrasan miris cvjetno voćnih aroma, a aroma u ustima će biti konkretna, blago pikantna, sočna i osvježavajuća.
Šampion Vinovite 2020. za bijela suha vina je Vinarija Kaptol, koja je nagrađena za svoju graševinu iz kutjevačkog vinogorja. Slijede Đakovačka vina iz Drenja i Podrumi Krešić iz Šarengrada koji su također ponijeli zlato za svoju graševinu, a bilo je 15 zlatnih dobitnika. Najbolji Chardonnay dolazi iz Iločkih podruma, Sauvignon iz kutjevačke vinarije Perak, Traminac iz Đakovačkih vina, a Muškar žuti iz erdutskog vinogorja i OPG-a Dušica Siber.
Šampion crnog suhog vina je Veleučilište u Požegi koje je oduševilo svojim Syrahom. Zlatnu nagradu dobili su za Cabernet Sauvignon Apostol Trnava iz đakovačkog vinogorja i Veleučilište u Požegi. Šampion rose vina su Iločki Podrumi, a za vina s ostatkom šećera Veleučilište u Požegi.