Svatko već dobro zna za vrbničku žlahtinu. Ova prastara vinska sorta obilježava vinsku ponudu otoka Krka. Ali nije žlahtina sve što stare sorte Krka nude. Tu je sušćan crni ili sansigot, kao i trojišćina. Malo tko se okušao u buteljiranju i predstavljanju ovih vina. Među njima je Ivica Dobrinčić iz Vrbnika, vlasnik vinarije Šipun, koja uveseljava stanovnike Krka i njihove goste s 50 do 70 tisuća litara vina godišnje. Od toga je 40 posto graševina, no Ivica, baš kao i mnogi drugi vinari, upozoravaju kako je Krk nekada imao četiri tisuće hektara površine pod vinogradima. Danas ima tek 200.
Šipun je ime četvrti u Vrbniku, ali je ujedno stara hrvatska riječ za ružu i šipak. Zbog toga je stilizirana ruža simbol ove vinarije, kao što se može vidjeti na bocama. Gledamo etikete, dok nam Ivica toči svoju Žlahtinu Šipun 2017, s 11 posto alkohola. Prošla godina je u Vrbničkom polju bila dobra berba iako je grožđa bilo manje. Ivica dobro poznaje vrbničke položaje, jer se sam bavi melioracijom krša. Na istočnim položajima, koji gledaju prema Vinodolu, negdašnjem ishodištu žlahtine, odvaljivao se tvrdi jadranski kamen kako bi se na škrtoj zemlji zasadila loza ovog krčkog vinskog ponosa. Njegova žlahtina je ugodna i pitka, odlična za vruće ljetne dane. Vino ima tragove breskve i limete u mirisu i okusu, a kiseline su niske.
Vinarstvo nije u tradiciji obitelji, već je Ivica postao prvi pravi enolog, a vjerujemo da će tim stopama krenuti barem jedan od njegova četiri sina. Ipak, obitelj Dobrinčić je svoje korijene u Vrbniku vezala uz brigu za zemlju i stoku. Gledamo stare fotografije u krčkim zbornicima i vidimo da je obitelj posjedovala krčkog konja ponija 1923. godine, autohtonu vrstu otoka Krka. A ljubav prema autohtonim vrstama se očuvala i u vinarstvu.
Uskoro se na stolu otvara trojišćina, stara sorta otoka Krka i priobalja koja je zapravo izumrla ali se vratila u život nastojanjem pojedinih entuzijastičnih vinara. U Vrbniku jedino vinarija Šipun radi ovo vino koje svoje ime duguje možda porijeklu iz Troje ili iz talijanske sorte Uva di Troi u regiji Puglia, iako je ovo posljednje manje vjerojatno. Ivica je petnaest godina posvetio povratku ove vrste, ali nažalost malo tko je u Hrvatskoj prepoznao važnost ovoga vina. Umjesto prođe egzotike domaćih i zaboravljenih sorti, trojišćina je ostala na marginama interesa vinoljubaca.
Trojišćina je crvena sorta grožđa. Nepoznatog je podrijetla, ali od pamtivijeka se uzgaja na kvarnerskom otočiću Susku. Iako je i dobra za jesti, a nekada se ovo grožđe i sušilo, najčešće se prerađuje u vino boje opola ili se u preradbi miješa s ostalim sortama poradi proizvodnje crnoga stolnog vina. U vinariji Šipun se radi rose svijetlih boja, vino koje je dijelom macerirano i koje ima ugodnih 11,5 posto alkohola. Naše je uvjerenje kao pobornika domaćih sorti da bi trojišćina trebala grabiti naprijed prema jednom upečatljivom i posebnom kvarnerskom vinu, koje je svakako i jedno od pet najboljih ljetnih vina.
Korake prema tome je već napravio sansigot ili sušćan, za koji nam Dobrinčići kažu da je sasvim posebno vino, slatko i suho, s voćnim mirisima. Ova je sorta nekad rasla na svim otocima, posebice na Cresu, Lošinju, Unijama, Srakanama, Iloviku, Krku, Susku. Ova se sorta nekako veže uz otok Susak, pjeskoviti otok na jadranskoj pučini na kojem je nekoć 80 posto otoka bilo pod vinogradima. Susak je poznat i kao ploveći vinograd. Zbog svog uspijevanja na pjeskovitom tlu, sušćan je bio omiljeno vino Suska i susjednih otoka. Šipunov sansigot je predivno vino sa cvjetnim aromama i šumskim voćem u mirisu i okusu.
Vinarija Šipun je odlično mjesto za upoznavanje starih otočnih vina, za koje vjerujemo da će ponovno postati dio vinske ponude Kvarnera.
ŠIPUN
Šipun 16, 51516 Vrbnik
E-mail sipun@hi.t-com.hr
Tel./Fax 051 857 086
https://www.facebook.com/%C5%A0IPUN-Vinarija-317869888398286/
Photos by: Andrea Seifert, Mint Media