Uplovite u bajku! Slogan Turističke zajednice područja "Slavonski Brod - Posavina" izrazito podsjeća na dvije svima vidljive osobine sedmog najvećeg grada u Hrvatskoj. Prva je moćna rijeka Sava, na čijim obalama je sagrađen Brod na Savi, pa je uplovljavanje možda i najbolja riječ za iskustvu u ovom gradu. Druga osobina je činjenica da je najveći dio svog života u Brodu provela jedna od najvećih hrvatskih književnica Ivana Brlić-Mažuranić, a u susjednom Rastušju rođen je Dragutin Tadijanović, popularni Tadija. I doista, Sava, Tadija i Ivana su neraskidive poveznice sa Slavonskim Brodom, kojem pripadaju i naselja Brodsko Vinogorje te Podvinje, Bukovlje, Gornja Vrba i Podcrkavlje iz kojih Brod crpi trajne utjecaje.
Kroz povijest je lokacija grada Slavonskog Broda bila dobro nastanjena, a prva povijesna naseobina na tom mjestu datira iz rimskih vremena, o čemu svjedoče arheološki nalazi iz tog doba, po imenu Marsonia. Do danas nije utvrđeno da li je Marsonija bila samo poštanska stanica i prenoćište, ili i čitava naseobina. Svakako se ovdje jelo, a tragovi rimske Panonije govore nam koliko su ti stari Rimljani bili vezani za prirodni okoliš. Prema tome možemo pretpostaviti da su jela u Marsoniji bila vezana za riblje bogatstvo u Savi, kao i niskom divljači u gustišima oko rijeke. Uostalom, razna variva i jela od gusaka i pataka održala su se u Brodu sve do nedavno.
Ovdje je od pamtivijeka bio prijelaz preko Save u Bosnu. Na tu činjenicu upućuje i sam naziv grada koji je nekada nosio ime Brod na Savi (od Brood – nepravilno promijenjeno od prohod, prijelaz). Tek 1945. godine dobiva ime Slavonski Brod. U Slavonskom Brodu se nalazi spomenik nulte kategorije tvrđava Brod, koja je inače najveći i najvažniji fortifikacijski spomenik kontinentalne Hrvatske. Građena je u vremenu od 1715. do 1780. godine i bila je važna pogranična tvrđava na rijeci Savi. U njezinom središtu nalazi se barokna kapela sv. Ane, u obnovljenom dijelu jugozapadnog dijela kavalira Galerija Branka Ružića i Kuća tambure, instrumenta koji obilježava slavonsku tradicijsku glazbu. U kazamatima sa zapadne strane nalaze se stalni postavi austro-ugarskog zatvora, ljekarne, vinoteke s tradicijskom kuhinjom, kovačnice, Muzej tambure te industrijske baštine.
Površinom najveći gradski trg u Hrvatskoj, Trg Ivane Brlić-Mažuranić, ujedno i jedan od najljepših u državi, koji svojim južnim dijelom izlazi na rijeku Savu na koju se pruža izvanredan pogled. I tu se već može započeti gastronomska pustolovina gradom jer na Trgu se nalaze neki od najprepoznatljivih ugostiteljskih objekata. Slastičarnica Aroma je prošle godine proslavila stotu obljetnicu rada u Požegi i Slavonskom Brodu, kada je iz Makedonije u Slavoniju stigao Nazif Alitović.
Preko puta je relativno nov restoran i bar My Way, otvoren 2021. godine, čiji su glavni hitovi steakovi i burgeri, koji osvajaju svojim opisima, ali se ne zanemaruje ni dašak lokalnoga u slijedovima pod nazivom Blago Slavonije. Mesni slijed se sastoji od sira, luka i malo kruha, lungića sa šunkom na maslacu i krumpirom iz pećnice, te salatom i desertom. Tu je i riblji slijed načinjen od bruschetta, dimljenog šarana sa zapečenim krumpirom, salatom i desertom. Kao aperitiv se preporuča slavonska rakija, a u Brodu prednjači Apuška, destilerija s bremenitom poviješću!
Pročitaj više: Apuška - Tradicija slavonske rakije
Tik do njega se nalazi Kuća Brlić, gdje se danas nalazi Interpretacijski centar Ivana Brlić-Mažuranić, a u sklopu istog, na prvom katu, stalni postav s autentičnim namještajem i inventarom iz stana u kojem je spisateljica napisala svoje najljepše pripovijetke. U prizemlju Kuće je izložbeni salon, a cijeli je prostor obogaćen i prigodnim multimedijalnim te interaktivnim sadržajima.
Skretanjem u ulicu Ante Starčevića naići ćete na napušteni pivski vrt gdje se nekoć stvorilo prvo craft pivo prikladnoga naziva Brodsko pivo. No, sada se ovdje nalazi Kuća pive koja u tamnom okruženju Pivske sobe nudi doista odličnu ponudu piva. Mi smo, dakako, kušali Brodsko pivo, te dnevnu ponudu jela koja dolazi u ogromnim porcijama. Domaćini se osobito hvale pivskim sendvičem, a za ozbiljniju ponudu ovdje je i restoran Antik, koji nastavlja bogatu tradiciju nekada kultnog mjesta brodskog ugostiteljstva.
Nastavljajući ovom ulicom, prolazi se pored Muzeja Brodskog Posavlja i Franjevačkog samostana iz 18. stoljeća koji je i danas dobro očuvan, i jedna je od najmarkantnijih baroknih građevina u Slavoniji s najreprezentativnijim klaustrom samostanske arhitekture sjeverne Hrvatske. U neposrednoj blizini nalazi se i najveće i najuređenije gradsko šetalište uz rijeku u državi, poznato kao popularni brodski Kej. Kao niti jedan drugi grad na Savi, Brod i njegovi građani, živi zajedno sa svojom rijekom. U njemu se očituju i mnogi okusi, a o njima nam govori voditeljica radionica Moj Gastro, Jozefina Birindžić.
Pročitaj više: Stari recepti iz kuhinje Jozefine Birindžić
Ipak, brodski okusi nisu baš toliko vezani za ribu. Nekad su postojali Brodski ribnjaci, u prostoru iza današnjih Gradskih bazena, koje je pokrenuo Bela pl. Panthy stariji. Uz sveprisutne lignje na jelovnicima lokalnih restorana nađe se riječnih riba, osobito šarana i smuđa. Čini se da su riblji jelovnici bili rijetki i u prošlosti a danas zasigurno nisu najomiljeniji dio brodskog stola koji vapi za mesom i povrćem. Unatoč tome, svake godine se na ŠRC Poloju organizira prvenstvo u kuhanju fiša uz bogatu ponudu i popravni zabavni program, veselje i užitak kojega ne valja propustiti!
U širem gradskom centru nalaze se zalogajnice i restorani koji su mnogim Brođanima dio svakodnevice. Pizzerije Uno i Onyx su vrlo tražena mjesta, kao i restoran Zrinski u Art Hotelu. No, periferija grada je mjesto gdje se stvaraju kulinarska čuda i gdje je samo čudo pronaći slobodno mjesto. Brodske obitelji često odlaze u restoran Grozd u Brodskom Varošu, dok smo mi posjetili dva restorana na istočnom ulazu u Brod, Jelen i Šabeso.
Pročitaj više: Jelen - dom sjajnog čorbanca
Sa sjeverne strane autoputa, uz južne obronke Dilj-gore, nalazi se Brodsko Vinogorje, područje gdje su mnoge obitelji imali svoje moje vinograde i voćnjake, od kojih su se pravili tekući i slatki proizvodi. Slavonski Brod slavi tu tradiciju kroz Vinkovo, siječanjsku manifestaciju posvećenu vinu, kada se narod okuplja u Planinarskom domu "Đuro Pilar" uz vino, suhomesnate proizvode i sir, planinari pohode vrhove Dilja, a rakiju i tamburaše u Podvinju prate pogače s pekmezom.
U rujnu Podvinje ugošćuje Pekmezijadu, kada se uz lokalne KUD-ove šire zamamni mirisi rane jeseni, pa sav Slavonski Brod pohita prema svom sjevernom predgrađu pod motom „Svila šuška, šlingeraj se širi, a Podvinje po rakiji i pekmezu miri.“ Okusi su to koji opčinjavaju posjetitelje u rujnu, baš kao i u lipnju, sredinom kojega se u Podvinju slavi Antunovo, redovno uz pečenku.
A pečenka je toliko omiljena u Brodu da se već 15 godina organizira Pečenkijada na ŠRC Poloj i splavovima uz Savu, gdje umjetnost obrade svinjskog mesa doseže bajkovite visine okusa i mirisa. Pečenka je možda najpoznatija mesna osobitost Brodskog Posavlja, ali sve manje obitelji drži svinje. Hrskave blagodati savršeno pečene svinjetine nekoć su bile izložene na prozorima i ispred brodskih avlija, ali se taj običaj lagano vraća na veselje svih ljubitelja prasetine! A kud bolje nego bunceki i svinjske delicije kakve smo probali u restoranu Šabeso!
Pročitaj više: Šabeso - strast za slavonskim okusima
Ništa se ne konzumira bez vina, pa iako je vinska scena tek u povojima, Slavonski Brod ima svoje manifestacije posvećene zlatnim kapima. Već u kolovozu se u Tvrđavi organizira sajam vina, a za Martinje se možete pridružiti bogatom programu u Vranovcima. Sve to prate razni tamburaši i KUD-ovi, kojima je vrhunac Brodsko kolo, manifestacija koja u 2024. godini slavi 60 godina postojanja, što je obljetnica za svaku pohvalu i na ponos svim žiteljima Brodske Posavine!
Bajkoviti krajolik Brodskog Posavlja ostavlja dojam ugode i bogate povijesti koja se može iščitavati na jelovnicima. Stoga je uplovljavanje u Slavonski Brod izuzetno vrijedno, a osobito dostupno jer se do ovoga grada stiže lako iz svih smjerova. Brod je doista vrata Slavonije!
Fotografije: TZ područja "Slavonski Brod-Posavina" i Taste of Adriatic
Reportaža je napravljena uz financijsku pomoć Turističke zajednice područja "Slavonski Brod-Posavina" koja je platila smještaj u vremenu izrade ove reportaže.