top of page

Mlada vina i maslinova ulja u Nadinu

Updated: Dec 8, 2023

U subotu 2. prosinca u malom ravnokotarskom mjestu Nadinu održana je 15.tradicionalna smotra/degustacija vina i maslinovih ulja. Ovoga puta u novo izgrađenom društvenom Domu ali i dalje je bio pokraj tradicionalni šator u kojemu se godinama prije na školskom igralištu održavala svečanost. Udruga vinara na čelu sa predsjednikom Tomislavom Glavićem i njegovom porodicom je uspjela uspješno napraviti ovaj zahtjevni posao. Prije nego li vas upoznam sa nagradama i dobitnicima pročitajte mali povijesni pregled o počecima vinara Nadina iz novijega doba.

Jedna od najljepših hrvatskih vinskih priča započela je i još uvijek traje u Ravnim kotarima u mjestu Nadinu. To malo mjesto u benkovačkoj općini bilo je okupirano devedesetih godina te se nakon Oluje i povratka stanovništva već 1996. krenulo u podjelu zemljišta i obradu vinograda.Naime, odlukom gradskoga vijeća Benkovca, gradonačelnik je tada i u još nekoliko mandata bio Branko Kutija, polja u vlasništvu države i PK Zadar poznata pod imenom Nadinsko blato dana su u koncesiju Nadinjanima i bivšim djelatnicima PKZ-a.

Tko je bio zainteresiran mogao je dobiti na upotrebu 2.5 hektara vinograda na rok od 3 godine. Bili su to vinogradi koji nisu bili obrađivani za onih godina rata , na izmaku moglo bi se reći u lošem stanju, ukupno 350 hektara. U to doba tu su prevladavale sorte: grenache crni, sinsaut (senso), alicante boushet, carignan i syrah a od bijelih ugni (inji) blanc i grenache bijeli. Postojao je izvan polja i pokusni vinograd u Blatki u kojemu je zasađeno petnaestak sorti, pretežno bijelih, poput vugave, pošipa, maraštine ili r katicelija.

Nadinjani su vrijedno nastavili sa radom i kada je istekao prvobitni rok 1999. jer im je ugovor produžavan godinu za godinom. 2006. su se stekli uvjeti da se potpišu novi ugovori do 2030. godine koje su Nadinjani objeručke prihvatili i od slijedeće 2007. do danas obnovili oko 70 do 80 % vinograda novim sortama. Krenulo se sa merlotom, cabernet sauvignonom, cabernet francom te autohtonim vrstama maraštinom, pošipom, plavinom , crljenkom a Šime Škaulj i Tomislav Glavić zasadili su čak i grk. Inače , u kišnim godinama nadinsko blato plave potoci Kličevica i Mirašnica pa se poljima znaju voziti u čamcu!

Još su dvije godine bile značajne u obnovi Nadinskih vinograda. Grad Benkovac je ponudio mogućnost otkupa zemljišta od države. Predmet je "prenoćio" u Ministarstvu poljoprivrede samo tri godine da bi u travnju 2014. 112 obitelji iz Nadina dobilo ugovore sa kojima su konačno mogli otkupiti to državno poljoprivredno zemljište, te su postali punopravni vlasnici.

Tijekom protekloga desetljeća prvi sam pisao i radio radijske priloge o Nadinjanima izuzimajući lokalne zadarske medije. Šimu Škaulja sam upoznao još 2012 na jesen u Green goldu nakon što je na London Wine Fair-u (Decanter) 2012 osvojio srebrnu medalju za cabernet sauvignon iz 2010. I otada sam na desetke puta bio gost u mjestu gdje loše vino ne možete pronaći. Kod mnogih Glavića i Vrsaljka ali o tome u drugom dijelu teksta. Ono po čemu ih moram istaći je njihova ekološka proizvodnja. Još od dana kada su vinogradi opustjeli zbog rata 1991-95. tu se nije prskalo niti upotrebljavalo pesticide tako se tlo via facti i samo pročistilo. Nadinjani su spremno prihvatili savjete struke o eko proizvodnji te danas više od pola površine blata i svih vinara koji su na tržištu ima oznaku eko proizvoda. Upotrebljavaju se preparati na biljnoj bazi, osim bakra, to su alge, koromač, kopriva. Bakra se smije upotrijebiti šest kg po hektaru a većina koristi pola dopuštenog. Naravno, postoje i vrlo stroge kontrole tko se toga ne pridržava a kazne su drakonske. Butelje nose ekoznak, okrugli naš hrvatski a kvadrat europski.

Takav "vinski pokret" omogućio je i više smotri tijekom godine za vina Zadarske županije od onoga na istoku u Stankovcima preko ljetnog Vinfesta u Benkovcu početkom srpnja do prave godišnje fešte Nadinjana -Festival mladih vina i ulja u prosincu u dvorištu osnovne škole. Prošle godine održan po četrnaesti put s dragim gostima vinarima, tradicionalno iz Ludbrega, Kastva i Medulina odakle dolazi udruga uljara Ulika. Najveći dio grožđa ide u prodaju, zasad su samo četiri ozbiljna proizvođača na tržištu, i to svakako treba mijenjati jer taj kraj zaslužuje bar desetak dobrih vinara sa pristojnim količinama da reprezentira svoj kraj.Naravno što prije trebaju poraditi na vinskoj cesti na kojoj bi osim ugostiteljskih objekata Škaulja i Šime Vrsaljka bilo bar još 5-6 postaja sa podrumima i kušaonicama.

Dugotrajni program dodjele, dodjeljuje se blizu dvjesto diploma i medalja, vodio je uspješno Mihovil Mijo Brkić sa Radio Benkovca i predsjednik Udruge Tomislav Glavić. Kao i obično ponuda za stolovima je bila bogata uključujući nagrađena vina, kroštule i odojak. U najvažnijoj kategoriji crnih vina, jer ta pretežu u Nadinu, pobjedila je PZ Mas Vin iz Polače sa merlotom/zlato i 88 bodova. Nagradu je euforično primio alfa i omega ove vinarije Radoslav Bobanović. U kategoriji bijelih vina zlatnu medalju je sa 88 bodova odnio vinar hobist Darko Bujanec iz Ludbrega. Po značenju treća nagrada u kategoriji najbolja mlada maraština (autohtono vino Dalmacije i ovoga kraja) zlato je osvojila vinarija Degarra iz Zadra sa 86 bodova. Najbolju plavinu je proizveo Krešimir Puče iz Zatona šibenskog sa 81 bodom. Najbolji rose proizveo je OPG Branko Kutija iz Lisičića sa 81 bodom. Veliko zlato za desertno vino za vugavu-pošip sa 90 bodova dobio je PP Zadar i veterinarska škola Stanka Ožanića iz Zadra. Završno ovo tradicionalno natjecanje ima smisla jer daje trenutne rezultate u podrumima i snjernice u budućnosti. Jednom ili dvije riječi -ima smisla i značaj.


0 comments

Recent Posts

See All

Commenti


bottom of page